Па износио си неке историјско-хералидчке примедбе, па сам мислио да их напишеш, не само да отвориш тему, то сам могао и ја... Ево неких текстова.
LAICKI URADEN GRB VOJVODINE
Otkud cempres umesto jablana?
Tvorci grba Vojvodine koristili su heraldicki netacnu knjizicu izdatu u
Zagrebu 30-ih godina
za propagandne potrebe nemacke firme za proizvodnju kafe "Kava Hag"
Grb Vojvodine, da prvo razocaram pesimiste i zloguke mozgove,ne predstavlja
nikakvu teznju ka separatizmu. Sve savezne drzave SAD imaju i grbove, i svoj
cvet ili drvo, zastavu, himnu. Svi kantoni Svajcarske imaju grbove i ko se
deli? Drugo, grb nije odraz feudalnih odnosa, nadmoci i vlasti krunisanih,
recimo, glava. Od svih, oko milion grbova evropske tradicije na svetu, jedva
da 20% predstavlja plemice, kraljeve i vlastelu. Znaci, ni to nam nije
nikakva prepreka da ponovo steknemo grb. Jos 1998. objavio sam clanak sa
identicnim predlogom.
Stvarni problem lezi u neznanju, krajnjem sarlatanstvu, diletantizmu i iznad
svega, nesavesnom pristupu zadatku. Prema tekstu u "Dnevniku" od 28. juna,
izgled grba je poslanicima prezentovao direktor Muzeja grada Novog Sada
Ilija Komnenovic. To nesumnjivo ukazuje na Muzej grada kao "tvorca" ovog,
prikazanog, neslavnog znamenja. U isto vreme, Muzej Vojvodine raspolaze
mnogo kompletnijom i strucno i likovno profesionalnom, dokumentacijom.
Receno je da je stit slozen iz tri polja. Heraldickim jezikom, stit je
podeljen na tri polja, sto je inace retkost. Dalje, sasvim laicki i
nestrucno, receno je da su dva uspravna polja, a jedno polozeno, sto je
heraldicki nonsens, pogotovu sto se dalje objasnjava da je "u levom
uspravnom polju" - potpuno netacno - jer prema heraldickim zakonima levo i
desno su pojmovi vezani za stit, kako ga nosi stitonosa "s apostolom Pavlom,
koji drzi mac. A, u stvari, oslonjen je na mac, jer da ga drzi, bio bi
uzdignut - desnom rukom, "a u levoj (drzi) knjigu". Ako znamo da je Sv.
apostol Pavle bio u Backoj i na Fruskoj gori 65 godina posle Hrista, knjigu
nije mogao ni da zamisli, a ne da je drzi. Tada su postojali svitci
pergamenta i slicno, a ne knjige. Na grb Srema cu se jos vratiti, ali je
neshvatljiv cempres iza jelena, namesto jablana. Otkuda takvi nonsensi? Pre
nekih 65-70 godina firma za proizvodnju kafe bez kofeina, "Kava Hag", inace
nemacka, u sklopu svojih propagandnih akcija u svakoj od zemalja u kojoj je
imala predstavnistvo (i, naravno, prodaju) izdala je knjizice za
ulepljivanje markica sa grbovima mesta te zemlje. To sam i ja radio oko
1933-35.
Knjiga se zvala "Grbovi Jugoslavije" (Izdavatelj Kava Hag D. D. Zagreb).
Koncept i tekstove dali prof. dr Rudolf Horvat i Emilije Lasovski ravnatelj
Kraljevskog drzavnog arhiva u Zagrebu. Crteze grbova radila je Vjera plem.
Bojnicic-Zamola, hrvatska poznata slikarka. Medutim, dve su stvari za
cudenje: pominje se u uvodu Varazdin kao najstariji (tada nas) grad sa grbom
iz 1467. Ali, autori preskacu Novi Vinodolski - uskocki, srpski grad, koji
status kraljevskog slobodnog grada i grba, "na plavom polju srebrna kula,
ispod osmokraka, srebrna zvezda, dobio za ratne zasluge od kralja Mateje
Ugarskog, sina Sibinjanin Janka (Hunyady Janos - gde prezime potice od
primorske reci hunjad - zet, od italijanskog cognao, a po rodoslovu iz
madarske istorije otac mu ima nadimak serb...)
Drugo, u nedostatku podataka, Vojvodina (a i neka nasa mesta) ima za grb -
grb Srbije, sa krstom i ocilima. Dalje, nisu znali da i Banat ima grb, te su
se "slozitelji" sadasnjeg grba Vojvodine posluzili grbom Grabovca (lav na
crvenom stitu), skenirali ga i dodali handzar umesto sablje krivosije. A grb
Srema je neodgovorno, krajnje diletantski iskasapljen, da bi ga uklopili u
donje polje. Istina, osnovnu gresku cini Hugo Gerard Strel, dajuci plavu
boju svim poljima, osim sa jelenom (i cempresom). Backa ima smesnog apostola
Pavla, umesto u crvenoj, u mrkoj odori, koji drzi mac za ostricu i vec
pomenutu knjigu.
Medutim, nasa pogreska je u neshvatanju heraldike i potpuno ignorantskom
odnosu. Uopste nije vazan crtez grba, pogotovu u ovako izduzenom stitu, vec
sadrzina data u opisu - heraldicki: blazonu grba. Crtez se mora drzati
blazona, svih, u njemu pomenutih detalja.
Nikakav "talon" se heraldicki ne priznaje i ne bi trebalo ni na
pokrajinskom, gradskom, a posebno ne na jugoslovenskom nivou, cime
dokazujemo poslovicni nedostatak opsteg obrazovanja. Blazon grba Vojvodine
bi trebalo da sadrzi podele stita, boje, boje "beyeva" - odece osoba, lava,
itd. i, naravno, jablana.
Kako ce se grb upotrebljavati na raznim nivoima vlasti, neophodno je dati
srednju varijantu, ukrasenu samo vencem lovora i hrasta (heraldicki kultura
i ratna slava), a treci, za zgradu Izvrsnog Veca, Skupstine, automobil
predsednika, sa kacigom i lacinijama (trake tekstila koje se vijore od
kacige, pa oko stita). Kruna bez feudalne sadrzine (data na primeru) potpuno
je prihvatljiva. Na kraju, Republika Madarska u grbu nosi krunu i, u
parlamentu i na suvenirima jos neke, ne bas "pitome", detalje.
A veza sa Srbijom ista je kao i u tradicionalnom grbu: u srcu stita sa
elementima grba Vojvodine, grb Srbije sa krstom i ocilima. Pa, i zvali smo
se nekad, u Austriji, Vojvodstvo Srbija.
Mirko J. Stojnic,
arhitekta-dizajner
Palic