Učestvovalo preko 10.000 ljudi
U subotu u devet sati počeo je Trideset i prvi planinarski maraton na Fruškoj gori. Na znak Zorana Vučevića, predsednika Skupštine grada, i Dragana Ćirića, predsednika Organizacionog odbora trideset i prvog maratona, s Popovice je krenulo preko 10.000 prijavljenih učesnika tradicionalno ispraćenih nastupom KUD "Svetozar Marković".
Ispraćeni i preporukama i uputstvima organizatora, maratonci su krenuli na jednu od 12 pripremljnih staza dugih od 3,52 km do 102,75 km trasiranih kroz fruškogorske šume i livade. Na startu su se rame uz rame našli debitanti, veterani i oni koji na Frušku goru dolaze samo jednom godišnje – da bi učestvovali na maratonu.
– Prošle godine održan je jubilarni, trideseti maraton, a ove godine ja obeležavam svoj jubilej. Trideseti put sam na stazi. I uvek na najdužoj – naglasio je Milivoj Nastasić, dugogodišnji predsednik organizacionog odbora maratona, koji je ovogodišnju organizaciju prepustio klupskom kolegi Draganu Ćiriću.
Svi pobednici
Ideja o organizovanju maratona na Fruškoj gori potekla je od Radivoja Kovačevića, člana PSD "Stražilovo" iz Sremskih Karlovaca. U stvari, to je trebalo da bude orijentacioni maraton, ali je Božidar – Bata Grujić, tadašnji predsednik novosadskog PSD "Železničar", predložio da ipak bude planinarski maraton, akcija u kojoj su pobednici svi koji pređu stazu. Organizaciju je preuzeo PSD "Železničar", trasirana je staza od 86 km pravcem Popovica – Stari Ledinci – Zmajevac – Glavica – Popovica i prvi maraton je održan 27. i 28. maja 1978. godine. Skroman početak sa 407 učesnika i početnički entuzijazam desetak dobrovoljaca angažovanih na pripremi staza, smeštaja, plakata i zahvalnica održali su ovu jedinstvenu planinarsku manifestaciju koja je odavno prerasla okvire PSD "Železničar". U organizaciju su se s vremenom uključila mnoga vojvođanska planinarska društva i pojedinci, a na start su uz planinare počeli da pristižu i oni koji to nisu.
Najbrži
Prema prvim podacima, na maratonske staze je krenulo 10.108 učesnika iz Srbije, Republike Srpske, Makedonije i Mađarske, ali i pojedinci iz Rusije i SAD. Na startu staze radosti i zadovoljstva, popularnog "bebi maratona" bilo je preko 300 mališana u pratnji roditelja, baka i deka, mada ih je bilo i na dužim stazama. Ono što prijatno iznenađuje organizatore jeste velik broj učesnika na najdužim stazama.
– Do nedelje u 13 sati s ultramaratona u cilj je ušlo 137 ljudi. Svi su postigli odlično vreme i iz godine u godinu sve su bolje pripremljeni. Najbrži je bio Nišlija Miodrag Miljković, koji je stazu od 102,75 km završio u subotu u 21.20. Najbrža žena na ultramaratonu bila je Katalin Veg iz Mađarske, posle nje takođe Mađarica Anita Silađi, a naša Željka Radočaj treća je žena na cilju – saopštio je Dragan Ćirić.
Na velikom zapadnom maratonu (86,84 km) najbrži su bili Novosađanin Goran Dragosavljević i Ana Vizi iz Bačkog Petrovca. Veliki istočni maraton (82,93 km) prvi je završio Dimitrije Crnokrak iz Prigrevice. Najbrža žena na velikom istočnom bila je Margareta Milaković, članica domaćeg PSD "Železničar".
Favorit odustao
Za Banjalučanina Željka Blagojevića, apsolutnog favorita maratona, trka za titulu najbržeg završena je na pola staze, kod Letenke. Povredio je tetivu i odustao, ali je njegov ultramaratonski rekord (ulazak u cilj u 20.30) ostao nenadmašen.
– Čeka me nekoliko takmičenja, nedavno sam pretrčao 560 km od Banjaluke do Kosovske Mitrovice, tako da je bolje da ovaj put odustanem – zaključio je Blagojević uz obećanje da će startovati na trideset i drugom maratonu.
G.L.