HLEBmaster
26.05.2006, 19:20
UVOD
http://img231.imageshack.us/img231/8931/rabbittest07small3dx.jpg (http://imageshack.us)http://img206.imageshack.us/img206/5958/vivieetn3si.jpg (http://imageshack.us)
http://img206.imageshack.us/img206/4329/catres03small7lo.jpg (http://imageshack.us)http://img227.imageshack.us/img227/3356/monkeymalish03small1wu.jpg (http://imageshack.us)
Esperimentisanje nad životinjama je upotreba životinja pod kontrolisanim, laboratorijskim uslovima za razne naučne i medicinske svrhe.
Naučnici koriste laboratorijske životinje da ispitaju biološke procese kod ljudi i životinja, da prouče nastanak bolesti, da testiraju lekove, vakcine i hiruške tehnike, a takođe i da testiraju bezbednost hemikalija korišćenih u pesticidima, kozmetici i kućnoj higijeni.
Pristalice konvencije o pravima životinja smatraju ove eksperimente krajnje neetičkim. Mnogi naučnici ih smatraju neophodnim za unapredjenje kvaliteta čovekovog života.
U većini slučajeva naučna i biomedicinska istraživanja mogu se izvoditi nad laboratorijskim kulturama sastavljenim od specifičnih ćelija tkiva ili na jednostavnijim oblicima života, na primer bakterijama. Neka istraživanja su ipak potpunije sprovođena zbog složenog odgovora eksperimentalne životinje.
Mnogo životinjskih funkcija potseća na ljudske i to obezbeđuje modele za eksperimente nad osnovnim procesima kao što su disanje, hranjnje sa varenjem i dr.
Neke životinje pate od istih bolesti od kojih i ljudi, pa imaju sličan imunosistemski odgovor na tela uzročnike bolesti kao što su bakterije i virusi.
Životinje takođe sadrže veliki broj gena identičnih ljudskim što daje mogućnosti za proučavanja.
Izmedju 18 i 22 miliona životinja se godišnje iskoristi za ovakve svrhe u SAD u.
Oko 90% životinja su pacovi, miševi i ptice, a ostale životinje su primati (čovekoliki majmuni), zečevi, svinje, hrčci i zamorci, kao i psi i mačke.
Po statistikama Americkog Odeljenja za Agrokulturu ( USDA ) upotreba primata, zečeva, svinja, hrčaka i zamoraca spala je sa 2.1 miliona u 1985. g. na 1.4 miliona u 1995.godini, grubo računato oko 33%.
Od 1970-tih godina upotreba pasa i mačaka opala je za oko 50%.
Budite svesni da se ne radi o par životinja!
http://img227.imageshack.us/img227/7277/rabbittest14small3we.jpg (http://imageshack.us)
U Srbiju je uvezeno ilegalno 500 majmuna za ove svrhe.
http://img65.imageshack.us/img65/1213/350px600restrainttube48pt.jpg (http://imageshack.us)
REGULISANJE EKSPERIMENTISANJA NAD ŽIVOTINJAMA (u SAD-eu)
Poodavno se u svetu menja pogled društva na prava životinja.
Nelegani ili nepotrebni eksperimenti nad njima izazivaju brojne reakcije ljudi širom sveta.
Tokom 1970-tih godina pokreti za prava životinja doveli su do bitnog trenutka i pogleda na ovu temu.
1975. godine knjiga Animal Liberation od Peter Singer-a, prva je eksperimente nazvala moralno neodrzivim. Od 1970 do 1980 godina trajali su brojni protesti, ali i pohodi na ustanove za eksperimente. Životinje su oslobađane, a laboratorije uništavane.
Od 1985. g. do 1990.g. totalna materijalna šteta je iznosila, prema asocijaciji američkih medicinskih koledža,oko3.5 mill.$ i još milione na povećanje sigurnosti ustanova.
Medijska podrška ovim događajima otkrila je brojna zlostavljanja i nemoguće uslove,
što je dovelo do opšteg uvida javnosti u ova nedela.
U Americi, to je izazvalo usvajanje Akta o Dobrostanju Laboratorijskih Životinja još 1966.godine, zbog otkrića da se radi sa ukradenim kućnim ljubimcima, pa je sve uslovljeno nabavkom životinja legalnim putevima i negom nad njima.
U Amandmanu ovoga Akta iz 1970.g. dodato je da životinje moraju dobijati lekove protiv bolova kada je to potrebno.
U dodatku iz 1985. g. kaže se da svaka vladina ustanova mora imati specijalan komitet za nadzor životinja, zatim da se vodi računa o fizičkom i emocionalnom stanju životinja i da se traže adekvatne zamene za upotrebu životinja.
DOBROBIT OD EKSPERIMENTISANJA NAD ŽIVOTINJAMA
Pobornici eksperimentisanja navode da je stotine godina medicinskog napretka postignuto zahvaljujući eksperimentisanju nad životinjama.
Primeri su brojni:srčani bajpas, tehnike za dijalizu bubrega, testirano je oko 30 lekova protiv raka, vakcine za difteriju, boginje i dr.
Transplantacija organa, transfuzija krvi, mikrohirurgija, sve su to tehnike razvijene eksperimentisanjem nad životinjama.
Transfuzija krvi kasnila je 200 godina zbog propalog testa na životinjama; transplatacija rožnjače kasnila je 90 godina iz istog razloga.
Moderna biotehnologija daje nove mogućnosti za razvijanje transgenih organizama koji nose gene modifikovane da ih ljudski organizam ne odbacuje, što omogucuje presadjivanje životinjskih urgana u ljude.
Međutim dosta eksperata se sa time nebi složilo, jer su to ipak bili neprimenjivi, a time i nepotrebni eksperimenti, a svoju primenu su dobili tek na višegodišnjem testiranju na ljudima.
Ne mogu se setiti nijednog većeg medicinskog proboja proizašlog kao rezultat eksperimenata na životinjama. Pitam se koliko još miliona životinja mora biti žrtvovano pre nego napustimo beskorisnu i varvarsku praksu eksperimentisanja na životinjama."
Dr. Vernon Coleman, član Kraljevskog medicinskog društva
http://img231.imageshack.us/img231/8931/rabbittest07small3dx.jpg (http://imageshack.us)http://img206.imageshack.us/img206/5958/vivieetn3si.jpg (http://imageshack.us)
http://img206.imageshack.us/img206/4329/catres03small7lo.jpg (http://imageshack.us)http://img227.imageshack.us/img227/3356/monkeymalish03small1wu.jpg (http://imageshack.us)
Esperimentisanje nad životinjama je upotreba životinja pod kontrolisanim, laboratorijskim uslovima za razne naučne i medicinske svrhe.
Naučnici koriste laboratorijske životinje da ispitaju biološke procese kod ljudi i životinja, da prouče nastanak bolesti, da testiraju lekove, vakcine i hiruške tehnike, a takođe i da testiraju bezbednost hemikalija korišćenih u pesticidima, kozmetici i kućnoj higijeni.
Pristalice konvencije o pravima životinja smatraju ove eksperimente krajnje neetičkim. Mnogi naučnici ih smatraju neophodnim za unapredjenje kvaliteta čovekovog života.
U većini slučajeva naučna i biomedicinska istraživanja mogu se izvoditi nad laboratorijskim kulturama sastavljenim od specifičnih ćelija tkiva ili na jednostavnijim oblicima života, na primer bakterijama. Neka istraživanja su ipak potpunije sprovođena zbog složenog odgovora eksperimentalne životinje.
Mnogo životinjskih funkcija potseća na ljudske i to obezbeđuje modele za eksperimente nad osnovnim procesima kao što su disanje, hranjnje sa varenjem i dr.
Neke životinje pate od istih bolesti od kojih i ljudi, pa imaju sličan imunosistemski odgovor na tela uzročnike bolesti kao što su bakterije i virusi.
Životinje takođe sadrže veliki broj gena identičnih ljudskim što daje mogućnosti za proučavanja.
Izmedju 18 i 22 miliona životinja se godišnje iskoristi za ovakve svrhe u SAD u.
Oko 90% životinja su pacovi, miševi i ptice, a ostale životinje su primati (čovekoliki majmuni), zečevi, svinje, hrčci i zamorci, kao i psi i mačke.
Po statistikama Americkog Odeljenja za Agrokulturu ( USDA ) upotreba primata, zečeva, svinja, hrčaka i zamoraca spala je sa 2.1 miliona u 1985. g. na 1.4 miliona u 1995.godini, grubo računato oko 33%.
Od 1970-tih godina upotreba pasa i mačaka opala je za oko 50%.
Budite svesni da se ne radi o par životinja!
http://img227.imageshack.us/img227/7277/rabbittest14small3we.jpg (http://imageshack.us)
U Srbiju je uvezeno ilegalno 500 majmuna za ove svrhe.
http://img65.imageshack.us/img65/1213/350px600restrainttube48pt.jpg (http://imageshack.us)
REGULISANJE EKSPERIMENTISANJA NAD ŽIVOTINJAMA (u SAD-eu)
Poodavno se u svetu menja pogled društva na prava životinja.
Nelegani ili nepotrebni eksperimenti nad njima izazivaju brojne reakcije ljudi širom sveta.
Tokom 1970-tih godina pokreti za prava životinja doveli su do bitnog trenutka i pogleda na ovu temu.
1975. godine knjiga Animal Liberation od Peter Singer-a, prva je eksperimente nazvala moralno neodrzivim. Od 1970 do 1980 godina trajali su brojni protesti, ali i pohodi na ustanove za eksperimente. Životinje su oslobađane, a laboratorije uništavane.
Od 1985. g. do 1990.g. totalna materijalna šteta je iznosila, prema asocijaciji američkih medicinskih koledža,oko3.5 mill.$ i još milione na povećanje sigurnosti ustanova.
Medijska podrška ovim događajima otkrila je brojna zlostavljanja i nemoguće uslove,
što je dovelo do opšteg uvida javnosti u ova nedela.
U Americi, to je izazvalo usvajanje Akta o Dobrostanju Laboratorijskih Životinja još 1966.godine, zbog otkrića da se radi sa ukradenim kućnim ljubimcima, pa je sve uslovljeno nabavkom životinja legalnim putevima i negom nad njima.
U Amandmanu ovoga Akta iz 1970.g. dodato je da životinje moraju dobijati lekove protiv bolova kada je to potrebno.
U dodatku iz 1985. g. kaže se da svaka vladina ustanova mora imati specijalan komitet za nadzor životinja, zatim da se vodi računa o fizičkom i emocionalnom stanju životinja i da se traže adekvatne zamene za upotrebu životinja.
DOBROBIT OD EKSPERIMENTISANJA NAD ŽIVOTINJAMA
Pobornici eksperimentisanja navode da je stotine godina medicinskog napretka postignuto zahvaljujući eksperimentisanju nad životinjama.
Primeri su brojni:srčani bajpas, tehnike za dijalizu bubrega, testirano je oko 30 lekova protiv raka, vakcine za difteriju, boginje i dr.
Transplantacija organa, transfuzija krvi, mikrohirurgija, sve su to tehnike razvijene eksperimentisanjem nad životinjama.
Transfuzija krvi kasnila je 200 godina zbog propalog testa na životinjama; transplatacija rožnjače kasnila je 90 godina iz istog razloga.
Moderna biotehnologija daje nove mogućnosti za razvijanje transgenih organizama koji nose gene modifikovane da ih ljudski organizam ne odbacuje, što omogucuje presadjivanje životinjskih urgana u ljude.
Međutim dosta eksperata se sa time nebi složilo, jer su to ipak bili neprimenjivi, a time i nepotrebni eksperimenti, a svoju primenu su dobili tek na višegodišnjem testiranju na ljudima.
Ne mogu se setiti nijednog većeg medicinskog proboja proizašlog kao rezultat eksperimenata na životinjama. Pitam se koliko još miliona životinja mora biti žrtvovano pre nego napustimo beskorisnu i varvarsku praksu eksperimentisanja na životinjama."
Dr. Vernon Coleman, član Kraljevskog medicinskog društva