HLEBmaster
09.06.2007, 00:54
London -- Naučnici u najvećoj genetičkoj studiji u istoriji identifikovali 15 novih gena koji su povezani s nekim od najčešćih ljudskih oboljenja.
Koristeći brže i preciznije istraživačke metode, grupa od 200 britanskih naučnika otkrila je gene koji su povezani sa sedam oboljenja - depresijom, Kronovom bolešću, oboljenjem koronarnih arterija, povišenim krvnim pritiskom, reumatskim artritisom i dijabetesom.
Studija je obuhvatila analizu DNK-a 17.000 ljudi, navodi BBC. Rezultati studije, objavljeni u časopisu "Nature", predstavljeni su kao veliki napredak u medicini.
Šef ekipe naučnika, profesor Piter Doneli, sa univerziteta u Oksfordu, izjavio je da bi identifikacija tih gena trebalo da rezultira razvojem novih tretmana i terapija za pomenuta oboljenja, kao i da pomogne pri otkrivanju osoba koje su izložene najvećem riziku.
Dosadašnje istraživačke metode su bile spore i često nepouzdane.
U ovoj studiji, naučnici su koristili "genske čipove" za analizu DNK-a da bi otkrili genske razlike u celom genomu.
Profesor Doneli kaže da studija predstavlja "novu zoru" i da su on i njegove kolege u poslednjih dvanaest meseci naučili više nego u prethodnih 15 godina.
"Ako zamislite genom kao veoma dug put niz koji idete u mraku, do sada smo mogli da upalimo svetla u veoma malom broju lokacija. Sada, međutim, možemo da upalimo ta svetla na velikom broju lokacija. Konkretno, u ovom slučaju, upalili smo pola miliona svetala", kaže profesor Doneli.
Naučnici koji su učestvovali u ovom opsežnom istraživanju kažu da studija obećava i otvaranje puta ka eri takozvane "personalizovane" medicine.
Takvom, ličnom medicinom, lekari bi rutinski uzimali uzorke DNK od pacijenta kako bi pronašli najbolje lekove za njegove gene, što je mnogo efikasnije od postojećeg pristupa "jedan patent dobar za sve".
Koristeći brže i preciznije istraživačke metode, grupa od 200 britanskih naučnika otkrila je gene koji su povezani sa sedam oboljenja - depresijom, Kronovom bolešću, oboljenjem koronarnih arterija, povišenim krvnim pritiskom, reumatskim artritisom i dijabetesom.
Studija je obuhvatila analizu DNK-a 17.000 ljudi, navodi BBC. Rezultati studije, objavljeni u časopisu "Nature", predstavljeni su kao veliki napredak u medicini.
Šef ekipe naučnika, profesor Piter Doneli, sa univerziteta u Oksfordu, izjavio je da bi identifikacija tih gena trebalo da rezultira razvojem novih tretmana i terapija za pomenuta oboljenja, kao i da pomogne pri otkrivanju osoba koje su izložene najvećem riziku.
Dosadašnje istraživačke metode su bile spore i često nepouzdane.
U ovoj studiji, naučnici su koristili "genske čipove" za analizu DNK-a da bi otkrili genske razlike u celom genomu.
Profesor Doneli kaže da studija predstavlja "novu zoru" i da su on i njegove kolege u poslednjih dvanaest meseci naučili više nego u prethodnih 15 godina.
"Ako zamislite genom kao veoma dug put niz koji idete u mraku, do sada smo mogli da upalimo svetla u veoma malom broju lokacija. Sada, međutim, možemo da upalimo ta svetla na velikom broju lokacija. Konkretno, u ovom slučaju, upalili smo pola miliona svetala", kaže profesor Doneli.
Naučnici koji su učestvovali u ovom opsežnom istraživanju kažu da studija obećava i otvaranje puta ka eri takozvane "personalizovane" medicine.
Takvom, ličnom medicinom, lekari bi rutinski uzimali uzorke DNK od pacijenta kako bi pronašli najbolje lekove za njegove gene, što je mnogo efikasnije od postojećeg pristupa "jedan patent dobar za sve".