Michelangelo Buonarroti

[blueella]

Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni, renesansni slikar, arhitekt i pjesnik.



Rođen 1475. u mjestu Kapreze u Toskani, koju napušta još u djetinjstvu. Odrastao je u Firenci, gdje je veliki utjecaj za njegovo potvrđivanje kao umjetnika imao atelje braće Ghirlandaio. Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu.

Michelangelo je bio sin osiromašenog firentinskog plemića. Pošto je završio šegrtovanje u ateljeu slikara Girlandama, stupio je u školu Lorenca de Medicija kojom je rukovodio Bertoldo, gdje je stvarao djela kojima se pokušao nadmetati s antičkim ostvarenjima. Njega opisuju kao genija božanskog nadahnuća, nadljudske moći, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca i koja djeluje preko njihove osobe. U trinaestoj godini započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino neograničenu snagu vlastitoga duha.

[blueella]

Fall of Man and expulsion from the paradise. Ceiling fresco in the Sistine chapel in Rome

[blueella]

Ceiling fresco of the Sistine chapel: The Delphic Sybille

[blueella]

Umjetnička karijera


Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slično božanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I njegove skulpture vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snažni egzaltirani grč oslobađanja iz nedefinirane gromade kamena ili mramora. Godine 1496. otišao je u Rim gdje je stvorio svoje prvo značajnije djelo Pijeta (Pieta), koje je predstavljalo novinu budući da je sjedinjavalo dvije mramorne figure u jednu cjelinu.

Vrativši se u Firencu 1501. isklesao je svog čuvenog Davida, završni izraz naturalizma XV. stoljeća. David, najranija monumentalna skulptura visoke renesanse, utjelovljenje je cjelokupne Michelangelove umjetnosti. Savršenu ljepotu mišićavog tijela, koje je uz to još u stanju izraziti i emocije i sigurnost pravednog borca, Michelangelo je stvorio u dobi od samo 26 godina. U to vrijeme Michelangelo je slikao i svoju Svetu porodicu. Firentinska republika pozvala ga je 1504. godine da u Palači Vechio naslika ogromnu fresku. Prikazujući jedan događaj iz rata sa Pisom kada je vojnike neprijatelj iznenadio za vrijeme kupanja, mogao je uvesti veoma raznovrsno mnoštvo pokreta u prikazivanju ljudskog tijela. Michelangelo je bio prvi umjetnik koji je prikazao tijelo u njegovom cjelokupnom opsegu akcije.

[blueella]

David

[blueella]

Rodjen je 6. marta 1475.godine u Kaprezi, Italija. U 13-oj godini poceo je da uci zanat kod Domenika Girlandaia, koji je u to vrijeme slikao kapelu crkve Santa Marija Novela u Firenci. Ovdje je Michelangelo naucio tehniku fresko slikarstva koju ce kasnije koristiti u svom radu u Sikstinskoj kapeli u Rimu. U 15-oj godini poceo je da provodi vrijeme kod Lorenca Medicija, gdje je ucio o skulpturi kod Bertolda di DJovanija.Tokom ovog vremena je zavrsio jesvoje djelo Madonna della Scala. Politicka situacija u Firenci poslije smrti lorenca Medicija je mozda navela Mikelandjela da napusti grad.prvo je otisao u Bolonju, a zatim, nakon kraceg povratka u Firencu, u Rim.



U Rimu je isklesao djela Bakus i Pieta, koje se nalaze u baziliki Sv.Petra u Rimu. Po povratku u Firencu poceo je da radi na Davidu. "Div", kako su ga zvali Firentinci, je zavrsen 1504.godine. Krajem te iste godine Mikelandjelo je fresku Bitka Kascina koja je kasnije nazalost unistena. Tokom ovog perioda napravio je inekoliko Madonna, ukljucujuci sliku Sveta porodica (Doni Madonna) i statuu Madona i dijete (Madona iz Briza), koju je kupio flamanski trgovac i sad je u Brizu kao i 2 izvanredna reljefa Taddei Tondo i Pitti Tondo.

Zatim ga je pozvao papa Julije II u Rim, da mu napravi grobnicu koja je trebalo da sadrzi figure stvarne velicine, sto Mikelandjelo nije zavrsio. Godine 1508. poceo da radi freske na plafonu Sikstinske kapele. Ovim se bavio sve do 1512.godine. Po zavrsetku Sikstinske kapele, vratio se radu na Julijevoj grobnici, zavrsivsi statuu Mojsija i ostavljejuci nedovrsena dva Roba.Poslije smrti Julija II 1513.god. radio je za papu Lava X, sina Lorenca Medicija.U parohijskoj crkvi Medicijevih, San Lorencu, napravio je grobnice Djulijana Medicija i Lorenca II Medicija, a projektovao je i Laurentinsku bibioteku, dodatak crkvi san Lorenco.

Godine 1534. Mikelandjelo je napustio Firencu i otisao u Rim, gdje je proveo ostatak svog zivota. Vratio se Sikstinskoj kapeli, gdje je uradio Sudnji dan, poslednju fresku na kraju zida. Projetovao je i kupolu Sv. Petra i trg Kapitol. radio je ina palati Farneze. Njegove poslednje slike su bile freske Razgovor sv. Pavla i Raspece sv. Petra u Vatikanu.

Umro je 18. februara 1564.godine.

[blueella]

Lista dela


Slikarstvo

Sv. porodica (1503-05)
Sikstinska kapela (1508-12)
Sudnji dan (1534-41)
Razgovor Sv. Pavla(1542-45)
Raspece Sv. Petra (1542-50)

Skulptura

Madonna della Scala (oko 1492)
Bitka kentaurusa (oko 1492)
Raspece (oko 1494)
Bakus (1497)
Pieta (1499)
David (1501-04)
Madona i dijete (1501-04)
Madona i dijete sa malim Sv. Jovanom (oko 1503)
Umiruci rob (oko 1513)
Buntovni rob (oko 1513)
Mojsije (oko 1515)
Medicijeva Madona (1524-34)
Grobnica Djulijana Medicija (1524-34)
Grobnica Lorenca II Medicija (1524-34)
Zarobljenici (1527-2
Pobjeda (1532-34)
Pieta (1550-56)
Pieta Rondanini (1552-64)

Arhitektura

Kapela Medicijevih (1515-34)
Laurentinska biblioteka (1523-59)
Kapitol (1538-64)
Palata Farneze (1547)
Kupola Sv. Petra (1557-5

[Leonard Peltier]

Sikstinska kapela

[Leonard Peltier]

Pronađena Mikelanđelova skica kupole Crkve Svetog Petra

Mikelanđelova skica kupole Crkve svetog Petra u Rimu, verovatno njegov poslednji crtež, pronađena je u jednoj od kancelarija crkve, piše vatikanski "Oservatore romano".

Skicu, koja je urađena crvenom kredom za kamenoresce koji su radili na izgradnji ove bazilike, Mikelanđelo je napravio 1563. godine, godinu dana pred smrt, prenosi list.
Preciznost poteza majstorske ruke koja je na licu mesta udahnjivala oblike neisklesanom kamenu, ostavljaju malo sumnje u to da je skica Mikelanđelova, pišu vatikanske novine o ovom otkriću, koje će biti javnosti predstavljeno u ponedeljak, na specijalnoj konferenciji za novinare.
Mikelanđelo, koji je rad na Crkvi svetog Petra počeo 1547. godine, bio je u poznim osamdesetim kada je napravio ovu skicu.
Vatikanske novine naglašavaju da je skica velika retkost, jer je Mikelanđelo naredio pred smrt da se uništi većina njegovih crteža.
Skica je pronađena u delu crkve koji se zove Fabrika i u kome se nalaze kancelarije.
"Oservatore romano" piše da je većina skica koje je Mikelanđelo radio za kamenoresce uništena ili izgubljena tokom rada na bazilici, međutim ova je preživela jer je nadzornik radova, verovatno da bi olakšao kamenorescima, pozadinu skice iskoristio za beleške vezane za problem transporta neophodnog kamena do Rima.
Mikelanđelo je, očigledno, ovu skicu uradio za kamenoresce, jer nije bio zadovoljan kako su bili sečeni neki blokovi specijalnog kamena travertina, prenose novine.
Travertin je vrsta kamena koji se i danas često koristi za gradnju kuća u Rimu.
Mikelanđelov crtež upućuje kamenoresce koliko i kako kamen treba da bude istesan. Na skici se mogu videti brojevi "6 i 9", ali nije jasno na šta se odnose.
Mikelanđelo je u februaru 1564. završio kupolu i četiri stuba za njenu osnovu.
Ambiciozno zdanje Crkve svetog Petra, čija kupola je jedan od simbola Rima, gradilo je nekoliko najčuvenijih renesansnih umetnika i arhitekata, posvetivši ceo svoj radni vek tome.

Prvi arhitekta koji je radio na crkvi, Donato Bramante, umro je osam godina pošto je položen kamen temeljac. Ostale arhitekte, uključujući i Rafaela, radile su na ovom projektu, sve dok papa Pavle III nije gradnju prepustio Mikelanđelu, 32 godine pošto je umetnik završio rad na oslikavanju Sikstinske kapele.
Tri nedelje pred smrt, kada je imao skoro 89 godina, Mikelanđelo je došao da proveri kako napreduju radovi na kupoli.
Veliku pomoć u istraživanju skice pružili su stručnjaci sa Bonskog univerziteta i rimske Biblioteke Hercijane.

Izvor: Blic