Sve ono što me ne ubije čini me jačom!
Svakako da je teško doživeti poraz. Dešavalo mi se puno puta i da pobedim i da izgubim. Naravno, ono što ja sada računam u pobede i poraze, ne mora da znači i da su to bili. Moje osnovno životno načelo je:
Ko zna zašto je to dobro. Dešavalo mi se naravno da podvijena repa odem sa bojišta, a posle se ispostavi da je taj "
poraz" u stvari bio pobeda,nevidljiva. Isto tako, doživljavala sam i pobede koje su mi se kasnije obile o glavu.
Sada, sa mnogo više mirnoće preživljavam sve to, jer, tek ću jednog dana saznati kako se utakmica završila.
Jedno je sigurno, znam, ali još nisam naučila kako i da to uvek postignem, da se ona finalna utakmica može dobiti samo u slučaju da smo pre toga uvek igrali fer.
