|
| Registracija | Uputstvo | Lista članova | Pretraga | Današnje poruke | Označite forume kao pročitane | Kalendar |
![]() |
|||||||
|
|||||||
| Porodica Osnivanje porodice, brak, problemi, deca... |
![]() |
|
|
LinkBack | Alati vezani za temu | Vrste prikaza |
Мит о страшном терету |
|
|
Zli klerofašista
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() Offline
Poruke: 2,519
Član od: 18.02.2007.
Poslednji login: danas 01:08
Pol: Muško
Lokacija: Северни лимес
|
Мит о страшном терету -
23.11.2007, 23:48
http://www.nspm.org.yu/koment_2007/2007_ant_64.htm
Slobodan Antonić MIT O „STRAŠNOM TERETU” Što manje dece, veli Dženkins, više novca na tržištu U našem omiljenom mediju iz „druge” Srbije pre neki dan objavljen je i jedan prevod. Reč je o tekstu F. Dženkinsa „Neplodni polumesec”. Članak donosi „dobre vesti” iz Irana. Tamo se, naime, rađa sve manje dece. Do revolucije, 1979, Iranke su u proseku rađale sedmoro dece. Tokom devedesetih, prosek je spao na 2,5 deteta. Danas žene u Iranu rađaju 1,7 dece. To je čak manje od stope neophodne za obnavljanje stanovništva (2,1). Zašto je to dobro? Najpre, objašnjava Dženkins, to je dobro za ekonomiju. Što manje dece, veli Dženkins, više je novca na tržištu. „Ako uopšte nemate decu koju biste izdržavali, menja se i vaš odnos prema budućnosti; što je manje naslednika, veća je verovatnoća da ćete sami trošiti novac; veća potrošnja podstiče privredni rast i, odjednom, industrija cveta. Druga dobra posledica nemanja dece je, po Dženkinsu, pad uticaja religije. „U zemlji u kojoj ljudi nemaju mnogo dece i unučadi, dok ih poneki nemaju uopšte, lako se može dogoditi da se izgubi osećanje kontinuiteta i tradicije, upravo ono osećanje na kome počiva snaga religije. Zapravo, tek ako zamislimo svet bez dece videćemo koliko se institucionalni život religije oslanja na prenošenje tradicije na mlade, (...), što znači da se polako prekida dovod 'sveže krvi' koja crkvu održava u životu”. A kad opadne religioznost, „države postaju spremnije da se opiru crkvi”. Tako se rešava pitanje nekontrolisanog uticaja sveštenstva na narod. Ne mislim da iz objavljivanja ovog prevoda izvlačim dalekosežnije zaključke. Ali, i tekst i kontekst zaslužuju malo pažnje. Vidimo, najpre, kako je Dženkins brutalno iskren dok hvali bezdetnost. Jer zaista, prva zapovest konzumerizma, te osnovne ideologije globalizacije, glasi: „Troši i ne misli na budućnost!”. Idealni potrošači zapravo su oni koji sve što zarade odmah i potroše (a onda još uzmu i kredit!). Naprotiv, ljudi koji imaju decu mogu da padnu u iskušenje da požele da im nešto i ostave. Štedeći, oni smanjuju potrošnju. To dovodi do pada tražnje, a zbog toga i proizvodnja počinje da kleca. Zato su mezimci globalističkog konzumerizma upravo LGBT osobe. Njihova kupovna moć samo u SAD procenjena je na 610 milijardi dolara. Oni stvarno mogu da se prepuste „uživanju u životu”. I da ne misle na to da možda nešto treba da ostave i sledećem pokolenju. Otuda je sastavni deo ideologije konzumerizma mit o tome kako su deca „strašan teret”. U jednom našem šarenom nedeljniku nedavno je objavljen članak: „Da li ste spremni za bebu?”. Da bi onima koji razmišljaju o roditeljstvu mogli da dočaraju sve „strahote” koje ih čekaju, sastavljen je test. Jedan zadatak ovako glasi: „Pripremite džakče sa 4-6 kila peska. Bogato ga natopite vodom. U 3 popodne uzmite ga i pevušite mu do 9 uveče. Lezite da spavate i navijte sat na 10 uveče. U 10 ustanite, uzmite džakče, ponovo ga bogato natopite i pevajte mu sve pesme koje ste u životu čuli. Pa sve tako do 4 ujutro. Navijte sat na 5 ujutro. Ustanite u 5 i napravite doručak. Radite to 5 godina. Delujte srećno”. A drugi test je ovaj: „Zaboravite sportski BMV i kupite kombi. Ostavite kornet sladoleda od čokolade u pregradici za rukavice. Uzmite novčić i zaglavite ga u kasetofon. Uzmite kutiju keksa sa čokoladnim prelivom i izmrvite ga na zadnje sedište. Grabuljama ogrebite obe strane automobila. Tako. Sad je odlično”. Naravno, pošto je u životu najvažnije imati BMV, osnovni etički stav može biti samo hedonizam i egocentrizam. „Kad bih imala dete”, objašnjava, u drugim šarenim novinama, svoju odluku da nema decu jedna dobrostojeća mlada žena, „ne bih mogla da uradim ni polovinu stvari koje su mi sada normalne. Svake subote u pola jedanaest pre podne, dok smo još u krevetu, moj muž i ja se samo pogledamo i kažemo: 'Hvala bogu što nismo morali da ustanemo u pet ujutru da bismo se brinuli o nekom derištu'”. A šta globalicizam ima protiv „tradicionalnih religija”? Baš to što one neguju „pogrešne” vrednosti. Oslušnite samo najčešće reklamne poruke i shvatićete etiku globalističkog konzumerizma: „Zabavi se!”, „Ti to zaslužuješ!”, „Misli na sebe!”, „Sledi svoje instinkte!”... A onih deset starih zapovesti kažu tačno suprotno. One pozivaju na samosavlađivanje i na obavezu prema drugome. Od toga, pa sve do činjenice da sveštenici svoju ideologiju još uvek više crpu iz knjiga (a ne gledajući Si-En-En, MTV ili B92), sa globalističkog stanovišta sve je u tradicionalnim religijama štetno. Zato je dobro suzbiti ih. Pa makar i po apsurdnu cenu - po cenu društva bez dece. Mi zaista živimo u svetu u kome je proklamovan „pluralizam vrednosti”. No, svi znamo da su vrednosti „moderne”, a onda i dobre, samo ako dolaze iz TV kutije. Možda bi priču o pluralizmu trebalo doslovnije shvatiti. Možda bi stvarno trebalo skupiti hrabrost. I sa ramena, jednostavno, zbaciti TV kutiju. A onda, lepo uspraviti glavu i uključiti mozak. Možda nam tada postane jasnije ko je srećniji. I na kome je budućnost. Na vozaču sportskog BMV-a, blistavo belih sedišta? Ili na vozaču kombija prepunog otisaka tih malih, umazanih, ali predivnih stvorenja? Politički analitičar [objavljeno: 15.11.2007.] ...prošlo je dvan'est sati mala, čarolije su nestale...
|
|
|
|
Odgovor: Мит о страшном терету |
|
Odgovor: Мит о страшном терету |
|
Odgovor: Мит о страшном терету |
|
|
Poznata faca
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() Offline
Poruke: 736
Član od: 19.01.2007.
Poslednji login: 14.09.2008 17:46
Pol: Žensko
Godine: 25
Lokacija: Beograd
|
Odgovor: Мит о страшном терету -
25.11.2007, 04:32
Strashno je to shto propagiraju!
Ako se nastavi ovakvim tempom, nece nam trebati prirodne katastrofe, prosto netje biti rodjenih pa nece biti ni selekcije.. Ko ne zeli da ima decu, bolje je da ih nema. Ali ko zeli, drzava treba da se potrudi da mu to olaksha a ne da pantalone za bebu budu skuplje od onih za odrasle ( banalan primer, ali...) Valjda tje to nasi politichari jednom da ukapiraju... moras se navitji na tugu i sretju, moras da volis i da te vole, moras biti deo stvarnosti, ipak, nikada ne napustaj svoje snove! |
|
|
|
Odgovor: Мит о страшном терету |
|
|
Poznata faca
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() Offline
Poruke: 502
Član od: 29.05.2007.
Poslednji login: 26.05.2008 13:00
Pol: Muško
Godine: 48
Lokacija: Subotica
|
Odgovor: Мит о страшном терету -
25.11.2007, 20:35
Ma mi smo uvek terali uz... pa bi dobro bilo da tako i nastavimo.
|
|
|
|
Odgovor: Мит о страшном терету |
|
|
narcis
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() Offline
Poruke: 3,125
Član od: 01.04.2007.
Poslednji login: danas 00:21
Pol: Muško
Godine: 42
Lokacija: Kućica pored šumarka sa prozorima sa muskatlama
|
Odgovor: Мит о страшном терету -
25.11.2007, 20:57
Citat:
Sa druge strane populacija Zemlje se povecava i na kraju cemo proci kao pljesan u tegli od kompota. Kada prozdiremo sve, nestat ce i nas... osim ako na vreme zaustavimo rast povecanja broja jedinki... Smanjenje populacije jedne regije do sada je po pravilu doveo do naseljavanja te prostorije drugim jedinkama (covek 3. milenijuma bit ce tamnije puti, sa blago iskosenim ocima...) Proucavanjem istorije covecanstva ipak dolazimo do cinjenice da broj potomaka zavisi i od pripadnosti klase u datom drustvu. Znaci mozda je pogresno merilo ocekivati da svaka porodica mora da ima dece i to recimo 2. Da ponovo prozivim ove godine, mnogo bi ozbiljnije razmisljao o broju svoje dece. Prekasno sam shvatio da ekonomsko stanje zemlje toliko utice na mogucnost odgajanja dece na zeljeni nacin, i sada potpuno razumem zasto se radja toliko malo dece u ovoj zemlji. Ako drzava svojim merama ne podrzava porodicu (a uprkos praznim pricama, ova drzava to ne cini na adekvatan nacin), i nasa lokalna je buducnost je promena genetskog sastava stanovnistva (ko shvati, shvatit ce). Odgovor na temu se krije bas u ovoj pretposlednjoj recenici. Uloga drzave je bas u tome da (ne)principijelnim pregrupisavanjem novca od jednog sloja drustva do drugog utice na pojavu i da promeni pravila koje nalaze ``divlji i neobuzdani`` novac. Cak i protiv velikih kompanija. You winner and loser, Come on you miner for truth and delusion, and shine! |
|
|
|
|
![]() |
| Članovi koji trenutno čitaju ovu temu: 1 (0 članova i 1 gostiju) | |
| Alati vezani za temu | |
| Vrste prikaza | |
|
|
| > Мит о страшном терету |
Slične teme
|
||||
| Tema | Autor | Forum | Odgovora | Poslednja poruka |
| Докази о времену | broj310 | Filozofija | 124 | 25.10.2008 00:15 |
| Српски одбрамбени ратови 91-99. | yossarian | Politika | 55 | 15.04.2008 00:48 |
| Стивен Мајер о Балкану | swba | Spomenar | 4 | 28.11.2007 18:41 |
| Предрасуде о неистомишљеницима | yossarian | Politika | 33 | 08.10.2007 12:34 |
| Ljubav sa neta | Nevazan_Gost | Spomenar | 1 | 07.07.2007 22:17 |