Fildžan viška

[valterbraniSA]

Zapis iz Srebrenice

Druženje u ”Kući pomirenja”

Srebrenica - Upravo u trenutku dok se u srebreničkoj Kući pomirenja razgovor o podsticanju građanskog sudjelovanja u zaštiti ljudskih prava i pristupa pravdi u BiH bližio svome finalu, sa obližnje džamije začuo se mujezinov glas, da bi se samo koji sekund kasnije oglasilo i zvono za pravoslavne crkve.
A u tom prožimanju mujezinovog glasa i crkvenog zvona kao da je bilo i neke simbolike sa onim o čemu je govoreno na skupu, pa i o različitostima koje nas povezuju.

Ljudi sa terena

Tokom dva dana i reporter Oslobođenja imao je priliku da čuje brojne ispovijesti ne samo članica Udruženja Žene ženama (nosilaca projekta Podsticanje građanskog učešća u zaštiti ljudskih prava i pristupa pravdi u BiH) već i predstavnika partnerskih organizacijia i koordinacionih vijeća iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Foče, Višegrada, Ustiprače, Sokoca, Milića-Vlasenice, Goražda i Rudog. Od najavljenih učesnika, jedino su izostali predstavnici Bugojna.
Uvodničarke su bile Slavica Davidović, zamjenica pravobranioca RS, i Slavojka Mandić, sekretar Opštine Čajniče.
A vrlo upečatljivo bilo je i obraćanje Španjolke Kristine Gvijerez, u ime Španske agencije za međunarodnu saradnju - Ureda za saradnju na Balkanu (AECI-OTC), dakle agencije koja i daje potporu projektu.
Obraćajući se sagovornicima, glavna koordinatorka Ureda za balkansku saradnju rekla je da joj je u prvi mah cijeli projekat djelovao maglovito i neopisivo. Tek poslije razgovora sa glavnom kormilarkom programa Nunom Zvizdić, koja joj je slikovito objasnila šta se želi i planira, magla se počela razilaziti, da bi se poslije onog što je čula u srebreničkoj Kući pomirenja ta magla i potpuno razišla.
Jer, kako je rekla šarmantna Španjolka, “projekt je dobio oblik i crte lica ljudi koji na terenu rade na realizaciji programa”.
Upitana od vašeg reportera da li se slični projekti realizuju i u Španiji, Kristina Gvijerez je odgovorila potvrdno, navodeći da u njenoj zemlji “postoji dobra podloga nevladinog sektora, koji se brine za postizanje rezultata na tom planu”.
Inače, vrlo je interesantno bilo slušati “ljude sa terena”. Njihove besjede bile su emotivne i pune simbolike od one Saudine Voljevac i Nafize Dautović, pa sve do obraćanja Mladena Mimića, Vesne Kuljuh, Igora Golijanina i Slađane Ujić, koja je govorila o položaju žene sa sela.
A ton skupu povremeno je davalo i to što se, uz naš ili sve naše jezike, povremeno čuo i umilni španski jezik već pomenute Kristine Gvijerez i njene zemljakinje Eve Suarez, koja je direktna koordinatorka samog projekta.
Bilo je to istinsko sagovorništvo o ljudskim pravima i demokratiji, o brojnim Scilama i Haribdama kroz koje obični čovjek svakodnevno prolazi, o pravdi i politikama pravde, te o podsticanju građanskog učešća u zaštiti tih prava. Ali i o svojevrsnoj katarzi, kroz koju skoro svakodnevno prolazimo.
Jezdimir Milošević govorio je tako i o manipulacijama poslije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu. “Umjesto da bude u funkciji pomirenja”, rekao je on, “presuda je sada u funkciji produbljavanja jaza i neke stvari se vraćaju na početak.”
Kamo sreće da imamo više analitičara, koji su na fonu pomirenja, kao što je Šaćir Filandra, naveo je Milošević.
Posebno je bila interesantna “razmjena iskustava” predstavnika Foče (Gordane Mojović i Bože Cvijanovića) i Sokoca (Jelene Dundić, Momira Čivše i Slobodana Kosorića), čija su dva grada do marta prošle godine dijelila istu sudbinu, da budu pod sankcijama. Ali, dok se prva opština, zbog saradnje sa međunarodnom zajednicom, i posebno sa SAD, rasteretila tih briga, dotle se Opština Sokolac nalazi još pod udarom Lautenbergovog amandmana, tako da ne može da prima pomoć vlade SAD. Stoga je pitanje ispunjena zahtjeva iz Dejtonskog sporazuma i glavni preduslov da ta opština zaplovi prosperitetnijim vodama.
Poslije dva dana druženja u Srebrenici, prenosimo i utiske glavne kormilarke projekta Nune Zvizdić:
“Zadovoljna sam, mislim da se stvari razvijaju u dugoročni proces, a ono što mi se najviše dopada, jeste zainteresiranost za razgovor o različitostima. Različito mislimo, imamo različite stavove i ideje, ali ono što nam je zajedničko jeste ta predanost da hoćemo da razvijamo proces da bismo dugoročno, rekla bih katarzično, razvijali građansku svijest o tome kako mi razumijemo pojam ljudskih prava, pravde, suočavanja sa prošlošću i sve ono što bi mogla biti naša zajednička budućnost.”

Prava slika

“Projekt smo počeli da realizujemo uz pomoć Španske agencije za međunarodnu saradnju. A o svemu možda najbolje govori izjava Kristine Gvijerez, generalnog menadžera Međunarodne agencija za Balkan, koja je upravo ovdje u Srebrenici rekla da joj je projekt ranije izgledao maglovito, ali sada prvi put, kroz iskaze, kroz ono što se događaga u realizaciji, vidi da su ljudi ipak imali sliku o tome što hoće.
Projekt je krenuo septembra 2006. i trajaće do 31. avgusta. Naši partneri, a ima ih devet, u realizaciji projekta daju najbolje od sebe i vjerovatno će prva faza programa, kada se završi krajem avgusta, dati i svima sliku kako bi u budućnosti mogli raditi”, rekla je na kraju Nuna Zvizdić.

Bosanska Gernika

Učesnici skupa u Srebrenici obišli su i Memorijalni centar u Potočarima. U toj bosanskoj Gernici odali su pomen žrtvama genocida.

Nezaobilazne “Misirlije”

Gosti srebreničkog skupa bili su smješteni u nezaobilaznom pansionu Misirlije, čiji je vlasnik Abdulah Purković. To je čovjek koji je preživio srebreničku golgotu, da bi po povratku iz izbjeglištva, iz Tuzle, na svojoj babovini, gdje je nekad kao dječak igrao lopte, podigao pansion. U poslu mu pomažu i supruga Senija, inače profesorica hemije, kao i dvije djevojke Jelena i Bosa, izbjeglice iz srednje Bosne.
Zidove Misirlije krase fotosi mnogih poznatih gostiju, među kojima su bili i Volfgang Petrič, Pedi Ešdaun i Švarc Šiling.
Slobodan STAJIĆ
Oslobođenje 7.3.2007.

U VOJVODINI IZLAZI DESET LISTOVA NA JEZICIMA MANJINA

NOVI SAD - Na šestom Sajmu medija u Novom Sadu predstavljeno je svih 10 listova na jezicima nacionalnih manjina koji danas izlaze u Vojvodini, što je dvostruko više nego samo pet godina ranije.
Na prvoj medijskoj smotri na Novosadskom sajmu, svoju delatnost i najznačajnije teme o kojima pišu predstavili su dnevni list ''Mađar so'' i nedeljnici ''Het nap'' na mađarskom, ''Ruske slovo'' na rusinskom, ''Libertatea'' na rumunskom i ''Hlas ljudu'' na slovačkom jeziku.
Tanjug 10.3.2007.

[valterbraniSA]

Baklja pripada Sarajevu

Skoplje - Zvonimir Budimirović iz Demir Kapije, gradića na jugoistoku Makedonije, zaljubljenik u bijele sportove, a pritom još i strastveni kolekcioner, posjeduje izgleda jednu od posljednjih rezervnih baklji sa Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. u Sarajevu. I to, ko zna, možda baš onu kojom je Sanda Dubravčić te godine vježbala da upali olimpijsku vatru na Koševu.
U vitrinama ovog kolekcionera i ljubitelja starine počasno mjesto zauzima upravo baklja sa ZOI 84. iz Sarajeva. On ima i jednu od najvećih i najbogatijih kolekcija posuda za vino i svega onoga što je vezano za “piće bogova” na Balkanu.
U njegovoj zbirci se nalazi više od 500 “vinskih” eksponata, od praistorije pa do savremenog doba. Emotivno je, ipak, najviše vezan za baklju. Uprkos tome, želja mu je da se obilježje ZOI od prije 23 godine nađe tamo gdje mu je zaista i mjesto - u Sarajevu.
Baklju je odlučio da proda, ali ne bilo gdje, niti bilo kome. Do sada je to bezbroj puta mogao da učini preko Interneta, pa i da dobro zaradi, ali - nije. Za određenu nadoknadu, ustupiće je nekom muzeju, instituciji ili kolekcioneru isključivo iz Sarajeva. Iako ju je toliko godina brižno čuvao i njegovao tako da i danas izgleda baš kao da je sada izašla iz umjetnikovog ateljea, njegova odluka je definitivna i konačna. Baklja treba da pripada Sarajevu.
Susret u antikvarnici
Negdje uoči Nove godine, sasvim slučajno, iz radoznalosti, zavirili smo u jednu tek otvorenu starinarnicu u Skoplju. Tamo je, baš tada, u posjeti svom prijatelju, vlasniku prodavnice, bio i Zvonimir Budimirović iz Demir Kapije. Videći da se ne razumijemo u starine, ovaj šarmantan i pričljiv, ali i pun znanja gospodin, počeo je da nam objašnjava porijeklo i starost nekoliko izloženih zidnih satova. I tako, riječ po riječ, na kraju razmijenismo i brojeve telefona, a pao je i poziv da ga obavezno posjetimo ako nas nekada put odvede u Demir Kapiju.
Upoznali smo se sasvim slučajno, a rastali kao stari prijatelji.
Od tada smo se vidjeli još tri puta. I to uvijek na brzinu i u trku, jer je Zvonimir uvijek negdje žurio. Za vrijeme našag posljednjeg susreta, onako usput, pomenuo nam je baklju sa ZOI 84 iz Sarajeva. E, kada smo to čuli, od tad mu nismo dali mira. Htjeli smo da saznamo cijelu priču vezanu za ovo značajno obilježje i njen put od Sarajeva do makedonskog gradića Demir Kapije.
Razgovor o baklji Zvonimir je sa zadovoljstvom prihvatio. Dogovorili smo se da se nađemo kod njegovog starog prijatelja, u jednoj od prvih i najljepših makedonskih antikvarnica, Aminta u centru Skoplju.
Naravno, prvo nas je interesovalo da vidimo baklju. Uz blagi osmijeh počeo je da odmotava dugačak i tanani papir u koji je baklja brižljivo bila umnotana. Da se slučajno ne ošteti. Kada smo je ugledali, toliko je dobro bila očuvana da u prvom trenutku nismo povjerovali da se zaista radi o originalnom obilježju 14. ZOI od prije 23 godine, na kojoj je ugraviran simpatični Vučko, maskota tadašnje sarajevske zime čarolije.
Kasnije smo razabrali da se kolekcioneri tako odnose prema svim predmetima u svojim zbirkama. Zvonimir prema svojoj baklji još i brižnije, jer je, veli, emotivno vezan za nju.
“U to vreme, dva puta sam bio u Sarajevu. Na otvaranju i zatvaranju ZOI. Baklju sam na poklon dobio nakon otvaranja Igara od jednog mog dragog prijatelja iz Sarajeva, čije ime ne bih pominjao. On mi je baklju dao u kafiću hotela Terme na Ilidži, gdje je odsjeo i dio novinara i televizijskih ekipa koje su pratile ZOI. Tada su neki od novinara upitali koliko baklja košta. Oni su htjeli da je kupe, koliko god je on cijenio. Međutim, moj sarajevski prijatelj im je tada rekao da njihov novac ne vrijedi koliko jedno prijateljstvo. Nakon toga mi je poklonio baklju”, ispričao nam je Budimirović.
I nas je, naravno, zanimalo koliko baklja košta. Pogotovo danas, zato što se radi o zaista izuzetnom i veoma dobro očuvanom raritetu. Umesto direktnog odgovora, kolekcioner iz Demir Kapije je nastavio svoju priču:
“Kad sam nakon otvaranja ZOI iz Sarajeva vozom krenuo za Beograd, negdje na pola puta, baklju su mi ukrali. Čvrsto sam zaspao pa nisam ni osjetio da je neko preturao po mojim stvarima. Krađu sam, naravno, prijavio policiji, iako se nisam nadao da će je oni i pronaći. Na sreću, baklja ima jedan skriveni biljeg, po kome sam je poslije tri godine poznao na jednoj aukciji starina i vrijednih predmeta u Beogradu. Kada sam je ugledao i shvatio da se radi o istoj baklji, poželio sam da je ponovo imam.
Budući da nisam imao ništa čime bi dokazao da ona stvarno pripadala meni, morao sam da je otkupim. Prvo su za nju zatražili 5.000 tadašnjh nemačkih maraka, ali sam je, cjenkajući se, na kraju uspeo da kupim za 2.000 DM. Morao sam da otkupim svoju baklju koju sam dobio na poklon.”
Jedna od rezervnih
On ne zna tačno koliko komada baklji je napravljeno za ZOI u Sarajevu. Veli da je taj podatak poznat samo Olimpijskom komitetu. Ipak, čuo je da je jedna baklja bila ona kojom je zapaljena olimpijska vatra, jedna je poklonjena Muzeju ZOI u Sarajevu, a postoje još jedna ili tri rezervne baklje. One su trebale da se iskoriste u slučaju ako se ona, kojom je paljena olimpijska vatra, negdje na putu ugasi.
Pretpostavlja da je baklja koju on posjeduje jedna od tih rezervnih, jer ona nije bila upaljena. Naime, čep na vrhu baklje još stoji, a da je smjesa u njoj bila upaljena, metalna struktura od koje je ona napravljena, zbog visoke temperature veoma brzo bi propala.
Dugo skrivana tajna
Iako kolekcioneri po pravilu razmjenjuju informacije i predmete iz svojih zbirki, Zvonimir Budimirović nam je otkrio da osim nekoliko njegovih prijatelja, niko drugi ne zna da posjeduje baklju sa ZOI 1984. Sada je odlučio da je proda.
“ Nije mi važno da li će to biti neki muzej, kolekcioner, biznismen ili običan ljubitelj Olimpijskih igara, važno mi je da se baklja vrati tamo gdje i pripada - u Sarajevo”, veli Budimirović.
Dušan Joksić
Oslobođenje 23.2.2007.

Pomlađeni profesor Baltazar

Zagreb - Serijal animiranog filma "Profesor Baltazar" do kraja svibnja u potpunosti bi trebao biti restauriran i digitaliziran, čime će se prilagoditi zahtjevima novih medija, rečeno je na konferenciji za novinare "Zagreb filma", koji taj projekt radi u suradnji s tvrtkom "DVD lab" iz Rima.
Početkom siječnja u Rim je na restauraciju stiglo oko 400 kilograma negativa iz Hrvatske kinoteke i arhiva Zagreb filma, odnosno 39 epizoda po 10 minuta i 20 epizoda po pet minuta, rekao je Predrag Radanović, inicijator projekta iz tvrtke "DVD lab". Restauracija zvuka u cijelosti je gotova, dok je rad na videomaterijalu, što znači 19 tisuća slika po epizodi, zahtjevniji i dosad je završeno nekoliko epizoda, izvijestio je Radanović. Osim što će se poboljšati kvaliteta kopija za prikazivanje na televiziji i DVD izdanjima, po završetku projekta "Profesor Baltazar" bit će dostupan za video streaming i internet. "Profesor Baltazar" najutrživiji je proizvod "Zagreb filma" i za njega još uvijek postoji veliko zanimanje, osobito u skandinavskim zemljama, rekao je Albert Kapović, v.d. direktora Vinka Brešana, koji trenutno ne obnaša tu dužnost jer snima film.
Ocijenivši da je digitalizacija filmova nužna kako dugogodišnji rad naših autora ne bi nestao, Kapović je ustvrdio da bi se, s obzirom na loše stanje filmskog materijala u Hrvatskoj, slični projekti trebali napraviti na nacionalnoj razini. Uvjeren je da će projekt biti financijski isplativ jer, rekao je, postoji veliki interes više europskih televizija za prikazivanje "Baltazara", a planira se i distribucija DVD-a u Hrvatskoj.
HRT web vijesti 10.3.2007.

[valterbraniSA]

Čola opet u Mostaru

BEOGRAD – Jedna od najvećih pjevačkih zvijezda na ovim prostorima, legendarni Zdravko Čolić, koji je sa svojim posljednjim albumom "Zavičaj" osvojio najviše nominacija za ovogodišnju bh. glazbenu nagradu Davorin, čak sedam, uskoro bi vjernu publiku u našoj zemlji mogao počastiti s nekoliko koncerata.
"Velika turneja Zdravka Čolića bi trebala započeti 6. travanja u Danskoj, zatim Švedskoj i Austriji, te u svim zemljama bivše Jugoslavije, pa bi, naravno, došao red i na Bosnu i Hercegovinu. A od gradova u kojima Zdravko ima namjeru nastupiti BiH, u planu su Sarajevo, Tuzla, Banja Luka te Bihać, a svakako i Mostar", kazao je za naš list Čolićev menadžer i prvi suradnik Đuka Dragan.
Glazbenik koji je poznat po tome što uvijek radi i ne odmara, i ovih dana ima pune ruke posla.
"Zdravko trenutačno u Beogradu snima spot za pjesmu 'Sačuvaj me, Bože, njene ljubavi', tako da je sad posvećen samo tomu", rekao nam je Dragan.

Plodna suradnja

Album "Zavičaj", na kojem se nalazi 14 pjesama, pored Čole potpisuju i velika estradna imena kao što su Đorđe Balašević, Arsen Dedić, Dino Merlin i drugi. Prema nekim kritičarima, predstavlja produkcijski i sadržajno jedan od najboljih glazbenih albuma ikad objavljenih na ovim prostorima.
Dnevni list 9.3.2007.

Dolazi strašni Partizan

Široki Brijeg - Široki Prima pivo u ovom kolu NLB lige ima najtežeg mogućeg protivnika. U Široki Brijeg stiže Partizan, lider lige i momčad koja je u strašnoj formi. Partizan je u posljednjih 11 utakmica regionalne lige čak deset puta slavio. Iza sebe imaju sedam uzastopnih pobjeda u ovom natjecanju te dvije u Euroligi. Uostalom, njihovu snagu najbolje su osjetili košarkaši Bosne u prošlom kolu koji su isprašeni u svojoj dvorani s 21 košem razlike. Širokobriježani su, stoga, svjesni da ih čeka gotovo pa nemoguća misija u subotu.
“Gledali smo ih protiv Joventuta u Euroligi. Dobri su. Jako su dobri. Bit će teško, a jedino što mogu obećat je da ćemo se boriti”, kaže mladi centar Širokog Stanko Barać.
Onaj kome doista predstoji velika borba je upravo Stanko Barać. Uz pomoć Špralje, te ostalih visokih igrača, morat će naći načina kako zaustaviti Partizanove centre. Drobnjak i Perović su dva najbolja strijelca Beograđana, a s klupe ulazi i visoki Crnogorac Peković koji je jedan od najboljih mladih centara na ovim prostorima. Utakmica protiv Partizana igra se u 20 sati kako bi BHT mogao prenositi i utakmicu iz Beograda u 16.30 sati gdje Bosna igra s Crvenom zvezdom.



I. M.

Dnevni list 16.3.2007.

Sjećanje na Danila - Batu Stojkovića

BEOGRAD - Na današnji dan prije pet godina srpsko pozorište ostalo je bez jednog od svojih najvećih junaka - Danila - Bate Stojkovića (1934-2002).

Bard ex-jugoslovenske kinematografije, Stojković se u istoriju upisao legendarnim ulogama u filmovima "Ko to tamo peva", "Maratonci trče počasni krug", "Sabirni centar", "Varljivo leto '68" i "Balkanski špijun", kao i mnogim televizijskim dramama i serijama. Gotovo svaki lik, od legendarnog Luke Labana do Lakija Topalovića, Bata Stojković je svojom jedinstvenom interpretacijom učinio besmrtnim.
Osim filma, publika ga je obožavala i u pozorištu. Igrao je u beogradskom Zvezdara teatru koji će danas, povodom godišnjice njegove smrti, prirediti omaž program. U Zvezdari je Stojković odigrao neke od najzapaženijih uloga, uključujući one u predstavama "Profesionalac", "Klaustrofobična komedija" i "Urnebesna tragedija". Večeras će na sceni ovog teatra biti prikazani digitalni video-zapisi pomenutih predstava, a potom će o Bati Stojkoviću govoriti njegove kolege i prijatelji Dušan Kovačević, Vladeta Janković i Bora Todorović.
Osim u Zvezdara teatru, u kojem se upisao kao apsolutni prvak s 1.102 odigrane predstave, igrao je i u "Ateljeu 212" i Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
Najsvježije uspomene na vrhunsko igranje zasigurno imaju glumci Slovenskog narodnog gledališča koji su Batu na sceni gledali posljednji put, 13. februara 2002. godine, kada je glumac, vidno bolestan "pobjegao doktorima" i odigrao obećanu predstavu "Profesionalac" pred slovenačkom omladinom. To je bila posljednja predstava koju je igrao, a samo nekoliko dana prije u "Ateljeu 212" po 300. put učestvovao je u izvođenju "Korešpodencije" u režiji Arse Jovanovića.
Stojković je dobitnik Oktobarske nagrade Beograda, Sterijine nagrade, "Zlatne" i "Srebrne arene" u Puli, nagrade na Pozorišnom festivalu u Kvebeku, kao i mnogih drugih priznanja.
Kako je reditelj Goran Marković jednom prilikom rekao, Batu niko ne može zamijeniti, "tekstopisci sada moraju pisati neke druge tekstove za filmove i pozorišta sa drugim likovima, jer ono što je Bata igrao više neće moći da se igra".
A. Basara

Nezavisne novine 15.3.2007.


In Memoriam


Ivan Ivica Percl


Hrvatski šansonjer, kompozitor i umetnik Ivan Ivica Percl preminuo je juče u 63. godini, nakon duge i teške bolesti. Ivica Percl, svestrani umetnik - kompozitor, gitarista, šansonjer, pesnik, karikaturista, slikar i voditelj, rođen je 1945. u Zagrebu, gde je, uz redovno školovanje, završio i Muzičku školu "Vatroslav Lisinski", na odseku za gitaru.
U svet rokenrol muzike ušao je 1961. Na početku karijere pevao je protestne pesme, što je šezdesetih godina bio veliki svetski trend. Od nastupa na festivalu u Zagrebu 1968, gde je izveo šansonu Đorđa Novkovića "Stari Pjer", potpuno se posvetio tom muzičkom žanru i postao jedan od najpopularnijih jugoslovenskih šansonjera.
Za sobom je ostavio više od 250 šansona na stihove 85 hrvatskih pensika i pedesetak na vlastite stihove. Proslavili su ga recitali Dobrice Cesarića, Zvonimira Goloba, Željka Sabola, Enesa Kiševića, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i drugih autora.
Percl je godinama organizovao i vodio Muzičku tribinu Hrvatskog društva kompozitora i klupski program u Klubu Muzičke omladine, stvorivši tako velikom broju svojih kolega prostor za predstavljanje i afirmaciju. S jednakim entuzijazmom nastupao je u reprezentativnim koncertnim prostorima rodnog Zagreba, ali i u seoskim domovima kulture. Aktivno se bavio i slikarstvom i karikaturom.
Sahrana Ivana Ivice Percla biće 20. marta na zagrebačkom Mirogoju, saopštilo je Hrvatsko društvo kompozitora.
Danas/Beta 16.3.2007.



Koncert u čast Đinđića

Beograd (Beta) - Orkestar Beogradske filharmonije izvešće danas u Zadužbini Ilije M. Kolarca u Beogradu koncert pod nazivom "Žrtvovanje", posvećen uspomeni na pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića.
"Beogradska filharmonija posvećuje ovaj koncert uspomeni na pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića i uz posebno poštovanje održava ga u nedjelji četvrte godišnjice njegovog ubistva", navodi se u saopštenju. Na programu će biti uvertira iz opere "Moć sudbine" i arije iz opera "Travijata", "Otelo", "Magbet" i "Don Karlos" Đuzepea Verdija, muzika iz baleta "Faust" Šarla Gunoa, arija iz opere "Madam Baterflaj" Đakoma Pučinija i "Scena čarobne vatre" i "Kas Valkira" iz opere "Valkire" Riharda Vagnera. Koncertom će dirigovati Uroš Lajovic, šef-dirigent Beogradske filharmonije od 2001. do 2006. godine. Kao solisti će nastupiti sopran Margarita de Areljano iz Minhenske državne opere i bariton Mark Holand iz Velike Britanije.

Vijesti 16.3.2007.


SARADNJA DVE IZDAVAČKE KUĆE IZ SRBIJE I HRVATSKE


Zagreb/Beograd - Uspešna saradnje izdavačkih kuća Stubovi kulture iz Beograda i Meandar iz Zagreba na predstavljanju knjiga srpskih autora u Hrvatskoj i predstavljanju izdanja Meandra u Srbiji nastavlja se ovih dana novim sadržajima. Predstavnici dve kuće dogovorili su se na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu, kao i na susretima izdavača iz bivše Jugoslavije početkom oktobra 2006. u Majncu, da uz pomoć sopstvenih distributivnih mreža omoguće čitaocima u Srbiji i Hrvatskoj da izdanja ovih dveju kuća budu dostupna u knjižarama. U knjižari Stubova kulture u Beogradu, kao i u knjižarama ove izdavačke kuće u Kragujevcu, Užicu i Aranđelovcu, našla su se ovih dana nova izdanja Meandra, jedne od najuglednijih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Pored knjiga poznatih savremenih hrvatskih pisaca, posebnu pažnju u izdavačkom programu Meandra izazivaju sabrana dela Milana Kundere i izabrana dela Tomasa Bernharda. Knjige Stubova kulture, zahvaljujući ovoj saradnji, našle su se u Meandrovoj knjižari u Zagrebu. U narednim mesecima ove dve kuće proširiće saradnju tako što će zajednićki organizovati nekoliko promotivnih nastupa svojih pisaca u Beogradu i Zagrebu. I. M.

Danas 16.3.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/gues...=valterbranisa

[valterbraniSA]

Oskar za Sarajevo

Oscar za Sarajku Jelenu Popović

Kada su u noći 27. februara ove godine u Los Angelesu Abigal Breslin i Jayden Smith, najmladji medju sudionicima dodjele Oscara, pozlaćenu statuu u kategoriji najboljeg kratkog animiranog filma dodijelili kanadskom filmu The Danish Poet (danski pjesnik) te filmu The West Bank Story, muzičkoj komediji o Izraelcima i Palestincima, malo je ko u BiH znao kako je Oscara za Danskog pjesnika dobila i jedna Bosanka! Riječ je o Sarajki sa kanadskom adresom boravka Jeleni Popović, koja je koa producent radila na ovom, dakle, Oscarom nagradjenom animiranom filmu.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_160.htm

Slovenački komplimenti

Sarajevo – Na sceni BKC sinoć se, jedanaesti put u kontinuitetu, predstavilo Slovensko mladinsko gledališče iz Ljubljane predstavom radjenom po tekstu Tene Štivčič – Fragile, u režiji jednog od dva “kućna” redatelja ovog teatra Matjaža Pograjca. Uršula Cetinski direktorica Slovenskog mladinskog gledališča kaže da Sarajevska zima, iako se dogadja u Sarajevu, i u Sloveniji uživa jako visok rejting – što je i razlog njihovog stalnog prisustva na Festivalu.
Fragile je predstava koja je u 2006. godini proglašena najboljom u cijeloj Sloveniji,a govori o ljudima iz istočne Evrope koji su u egzilu u Londonu. Cetinski kaže da joj je ova predstava izuzetno draga zbog naglašenog intelektualnog i ljudskog aspekta, a da London može biti bilo koji grad zapadne Evrope. Tehnologija koju koriste u predstavi je suvremena, jako vizualna i rijetko se može vidjeti na binama u Evropi.
“Zanimljivo je zbog toga što cijelu predstavu snimaju dvije kamere, pa publika može gledati sve ono što se dešava na sceni i na bijelom platnu”, rekao je na juče održanoj konferenciji za novinare glumac u predstavi Fragile matej Recer, dok glumica Marinka Štern kaže da joj je važno što svaku scenu može igrati intimno i bez “glumatanja”
Oslobodjenje 17.3.2007.

NOVA IZDANJA: »SLOVENCI U HRVATSKOJ - NASLJEDSTVO I SADAŠNJOST /SLOVENCI NA HRVAŠKEM - DEDIŠČINA IN SEDANJOST«

O najmladjim “zamejcima” u Hrvatskoj

Zbornikom »Slovenci u Hrvatskoj - nasljedstvo i sadašnjost/Slovenci na Hrvaškem - dediščina in sedanjost« Slovensko etnološko društvo zaokružilo je svoje stručne skupove o životu i kulturi, odnosno kulturnom nasljeđu slovenskih manjina u susjednim državama.
Slovenci u Hrvatskoj su po statusu najmlađa manjina, najmlađi »zamejci«, službeno su to postali nakon osamostaljenja dviju država 1991. godine. Nakon susreta u Austriji, Italiji i Mađarskoj, u listopadu 2005. u Gorskom kotaru i Zagrebu okupili su se stručnjaci s jedne i druge strane granice i na savjetovanju pod nazivom »Etnološko nasljedstvo i kulturni krajobraz Slovenaca u Hrvatskoj« osvijetlili zanimljivosti etnološkog, kulturnog i povijesnog nasljedstva Slovenaca u našoj zemlji.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_161.htm


Intervju - Darko Rundek:

Dobrovoljni stranac

"Pustimo sad što je bilo. Nego hajde da vidimo šta se bolje može učiniti od ovoga što je pred nama"
Darko Rundek je jedan od poslednjih aktivnih novotalasnih prvoboraca čiji se današnji angažman ne svodi na recikliranje pesama s početaka karijere. U okviru promocije poslednjeg albuma Mhm a-ha oh yeah da da sa svojim Kargo orkestrom, od 22. do 31. marta održaće mini turneju po Srbiji. Turneja pod nazivom "Svitanja" počeće sa četiri beogradska nastupa u četiri različita koncertna prostora – Pozorištu na Terazijama, Studentskom kulturnom centru, Domu omladine i Domu sindikata, i nastaviće se gostovanjima u Pančevu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Kragujevcu i Nišu. To je i povod ovom razgovoru.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_162.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/gues...=valterbranisa

[valterbraniSA]

Ljudi i njihove sudbine

Plemeniti doktor najpopularniji mještanin

Priča o plemenitom ljekaru iz Stijene kod Cazina Jovici Štakiću
Cazin – U najvećem cazinskom selu Stijena, koje broji više od 10.000 stanovnika, najpopularniji mještanin nije ni jedan nogometaš lokalnog kluba, izvođač sevdalinki iz KUD-a, niti bilo koji prosvjetni radnik ili neka starina koja decenijama živi u ovom selu.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_163.htm

Beogradska filharmonija na kraju Sarajevske zime

BEOGRAD/SARAJEVO - Beogradska filharmonija gostovace 21. marta u Sarajevu, prvi put posle 1979. godine, a njenim koncertom u Narodnom pozoristu bice zatvoren medjunarodni festival “Sarajevska zima”.

Orkestar ce predvoditi sef - dirigent Dorijan Vilson, a na programu ce biti Sostakoviceva Simfonija br. 6, Enigma varijacije Edvarda Elgara i Balkanski bolero Jonela Petroia, najavila je Beogradska filharmonija. Gostovanje Beogradske filharmonije u Sarajevu pomogli su Ministarstvo kulture Srbije i Grad Beograd, odnosno Sekretarijat za kulturu, u produkcijskoj saradnji kreativnih timova Beogradske filharmonije i Jugokoncerta.

Osim Beogradske filharmonije, u zavrsnici festivala “Sarajevska zima” nastupice i cuvena pevacica Barbara Hendriks (Hendricks), koja ce 20. marta sa Magnus Lindgren kvartetom izvesi program pesama Bili Holidej (Billie Holiday), a u specijalnom programu i pesmu “Bilo gdje - Sarajevo”, uz ucesce hora Opere sarajevskog Narodnog pozorista i internacionalnog benda Sinana Alimanovica. Autor teksta te pesme je Mirsad Becirbasic, kompozitor Rada Nuic, a aranzman je osmislio Alimanovic.

Medjunarodni festival “Sarajevska zima”, koji je otvoren 7. februara, tradicionalni je susret umetnika i gradjana jos od 1984. godine i za 22 godine neprekidnog odrzavanja postao je simbol slobode, stvaralastva i upoznavanja sa razlicitim kulturama i civilizacijama sveta. Povodom “Sarajevske zime” u glavni grad BiH, od otvaranja 7. februara do pocetka marta, boravilo je oko 400 umetnika iz cetvrdesetak zemalja. Program obuhvata, osim koncerata, i filmske projekcije, pozorisne predstave, izlozbe, okrugle stolove, radionice, knjizevne susrete, modne revije…
SEEcult.org 18.3.2007.

Pomoć za bolesnog dječaka Ljubomira Čolića

Ljubomir Čolić iz Prnjavora ima tešku srčanu manu i mora na hitnu operaciju !
Više informacija na sljedećem linku:
http://forum.prnjavor.info/viewtopic.php?t=829

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/gues...=valterbranisa

[valterbraniSA]

Bol nema veru, ni naciju

Srebrenica - DA SU se one pitale, rata sigurno nikada ne bi ni bilo. Nisu ih pitali, ali im je rat ispostavio krvave račune. Otrgao im najvrednije što su imale: sinove, braću, očeve. Ni danas ih ne pitaju kako nose patnju bez onih koji su im bili - život.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_164.htm


JEVREJSKA ZAJEDNICA INICIRA DODJELU PRIZNANJA ZA SKLANJANJE "SARAJEVSKE HAGADE" TOKOM RATOVA

SARAJEVO - Jevrejska zajednice Bosne i Hercegovine i Jevrejske opštine Sarajevo pokrenule su inicijativu da se Jozi Petroviću, Dervišu Korkutu i Enveru Imamoviću dodijele priznanja u znak zahvalnosti što su od ratnih razaranja sačuvali manuskript "Sarajevske Hagade".

- Svjesni značaja činjenice da su Jozo Petrović i Derviš Korkut za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu, te Enver Imamović sa svojom ekipom na početku prethodnog rata i razaranja grada Sarajeva, učinili izuzetno značajno djelo sklanjanja iz prostora Zemaljskog muzeja neprocjenjivo vrijednog iluminiranog manuskripta koji s ponosom zovemo "Sarajevska Hagada" i za koji smo kao Jevreji izuzetno vezani, uime Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine i Jevrejske opštine Sarajevo izražavamo svoju najiskreniju zahvalnost za čin hrabrosti plemenitih ljudi koji zaslužuju naše poštovanje.

S obzirom na to da nismo vlasnici ovog izuzetnog manuskripta, te respektirajući činjenicu da smo za "Hagadu" vezani religijski, duhovno i emotivno, pokrećemo inicijativu kojom se zalažemo da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u okviru svoje nadležnosti na adekvatan način, dodijeli odgovarajuće priznanje ljudima koji su svojim angažovanjem učinili da je naša država i danas vlasnik izuzetne i neprocjenjivo vrijedne "Sarajevske Hagade", navode predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci i predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo Boris Kožemjakin.

Fena 19.3.2007.

Dr. Vlajko Palavestra

Pričanja o sudbini sarajevske hagade

.......Godine 1942. Muzeju je bila najavljena posjeta visokog njemačkog oficira generala Fortnera, koga je direktor Muzeja dr Petrović trebalo da dočeka i provede kroz izložbe Muzeja. U pratnji generala Fortnera bili su oficiri njegova štaba i grupa ustaških oficira. Fortner je s pažnjom slušao objašnjenja dr Petrovića, razgledao zbirke Muzeja, pri čemu se zadržao oko sat vremena. Na samom rastanku, izlazeći iz Muzeja, Fortner se iznenada obratio dr Petroviću: "Und jetz, bittte, ubergeben Sie mir die Haggadah!" (A sad, molim, predajte mi Haggadu!)
Budući da je odavno čekao i naslućivao takav zahtjev predstavnika vlasti, dr Petrović je, tobože iznenađeno, odgovorio:" Gospodine generale, to je nemoguće! Prije dva sata bio je u mom kabinetu jedan Vaš njemački kapetan i od mene strogo zatražio da mu predam Haggadu, što sam ja i učinio ! General se uzrujao i počeo da viče: Koji je to kapetan bio ? Ime ? Iz koje jedinice ? Sa kakvim i čijim ovlašćenjem ? "
Dr Petrović se na to, tobože zabrinut i iznenađen, branio kako je smatrao da je kapetana poslao lično Fortner, kako kapetana nije legitimisao, niti se kapetan predstavio. Obraćajući se svojoj pratnji genaral Fortner je nastavio da viče i protestuje zbog drskosti i ponašanja njemačke vojske i direktorove nepažnje. Negodujući naglas, Fortner je žurno napustio Muzej, čime je posjeta Muzeju bila završena. Naknadna istraga nije vođena...
U tom času, Haggada je bila u direktorovom kabinetu, u njegovoj tašni pokraj stola. Kada se stvar smirila, dr Petrović je pozvao dvoijcu -troijcu starijih kustosa, ispričao im šta mu se dogodilo i naglasio potrebu da se Haggada najhitnije skloni iz Muzeja na sigurno mjesto. Dogovorili su se da će dalju brigu za bezbjednost Haggade preuzeti kustos Derviš M. Korkut, turkolog koji je, nakon nekoliko dana, svojim kanalima, najvjerovatnije preko pouzdanih islamskih vjerskih službenika, čuvenu Haggadu otpremio u jedno planinsko selo nedaleko od Sarajeva, gdje je u kući seoskog hodže, ispod patosa, dočekala kraj rata................
Pročitaj više na:
http://www.iis.unsa.ba/posebna/sefarad/sef_23.htm

Od aprila trajekt od Vukovara do Vajske

VUKOVAR - Trajektna linija između Vukovara i Vajske preko Dunava proradiće u aprilu ove godine, saopštio je u ponedeljak u Vukovaru župan Vukovarsko-sremske županije Božo Galić.

Galić je nakon sastanka sa vojvođanskom delegacijom koju je predvodio predsednik Izvršnog veća Bojan Pajtić, rekao da će za početak biti postavljena privremena skela na toj liniji, s obzirom na to da obećani trajekt još nije stigao, jer donatori kasne.

Župan je podsetio da je gradonačelnik Bača Tomislav Bogunović nedavno brodom iz Vajske do Vukovara stigao za šest minuta, dok je putem udaljenost između ta dva mesta 90 kilometara.

Božo Galić je novinarima rekao da je na sastanku sa vojvođanskom delegacijom bilo reči o zajedničkim projektima u pretpristupnim programima Evropske unije između Vukovarsko-sremske županije i Vojvodine.

Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić je rekao da je osnovni zadatak dve strane da se razvija privreda i smanji nezaposlenost u Vojvodini i Vukovarsko-sremskoj županiji.

"Mi smo susedi i uvek ćemo to i ostati. Istoriju treba prepustiti istoričarima, a političari treba da vide kakva nam je mogućnost i perspektiva zajedničke saradnje", rekao je Pajtić.
Beta 19.3.2007.

Raspad SFRJ odneo je novotalasnu muziku

Od „Idola“ do marketinškog eksperta - Srđan Šaper

Beograd - Srđan Šaper je prošao dug put od člana kultne novotalasne grupe „Idoli“ do veoma uspešnog marketinškog stručnjaka. U međuvremenu je igrao u nekoliko kultnih filmova, snimio brojne reklame. U intervjuu za „Blic“ Šaper priča kako je muziku zamenio marketingom, šta je uništilo čuveni muzički novi talas...
http://www.fildzanviska.ba/clanak_165.htm

NLB liga ABA
25 kolo
Beograd, C.Zvezda – Bosna 93:84
Ljubljana, Helios-Split 92:62
Ljubljana, Olimpija-FMP 59:77
Vršac, Hemofarm-Slovan 92:76
Zadar, Zadar-Budućnost 80:47
Široki Brijeg, Široki-Partizan 89:85


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/gues...=valterbranisa

[Kal_el]

voleo bih da u Bosni poteçe med i mleko ali ...
ko çe od tri strane prihvatiti pomirenje ?
sredina nikad nije prihvatila drugu veru u svom okruzenju ...
ima i dobrih primera ali sve je to velika laz ...
joş za vreme SFRJ je şkripalo i preçutkiivalo se ...

E Valtere jesi ga saçuvo ...