Riža – broj 1 u svetu

[irnik]

Riža – broj 1 u svijetu

Hranjiva, jednostavna za pripremu i pogodna za različite vrste recepata riža je najvažnija svjetska namirnica iz porodice trave.



U svijetu se uzgaja više od 40 000 vrsta riže, a grubo se može podijeliti u rižu dugog zrna, srednjeg zrna i kratkog zrna (tzv. okruglu rižu). Sve su ove vrste s nutricionističke strane podjednakih vrijednosti, a razlikuju se u teksturi, izgledu i ukusu. Postoji i divlja riža, ali pod tim se nazivom podrazumijeva sjeme vodene trave.


U rižu dugog zrna ubraja se riža čija je dužina zrna četiri do pet puta veća od debljine, a najpoznatije su aromatične riže poput tajlandske vrste jasmin i indijske vrste basmati. Aromatične riže, inače, imaju ukus koji lagano podsjeća na pržene lješnike ili kokice. Basmati se uzgaja u Indiji i Pakistanu, a zanimljivo je da zrna pri kuvanju "rastu" u dužinu, umjesto u širinu, što je slučaj kod ostalih vrsta riže. Idealna je za pripremanje indijskih jela i poslužuje se uz curry. Tajlandska riža jasmin je nježne teksture i ukusom slična basmati riži.

Riža srednjeg zrna nešto je okruglija i sočnija od one dugog zrna, a osobito je omiljena u pojedinim azijskim i latinoameričkim kulturama. Često se upotrebljava za kremaste deserte i pudinge. Poznate talijanske vrste arborio i carnaroli ubrajaju se u rižu srednjeg zrna. Arborio riža najpopularnija je za pripremu rižota, a od nje se rade i ukusni pudinzi.

Riža kratkog zrna gotovo je okrugla; puna je skroba, kuvana se lijepi i zato je prikladna za jedenje štapićima ili rukama. Najčešće se upotrebljava za razna rižota, paelle i pilav. Sambal riža, koja se uzgaja u Kini i jugoistočnoj Aziji, te japanska ljepljiva riža ("Sticky"), od koje se radi sushi, pripadnice su grupe kratkog zrna. Japanska slatka riža osobito je ljepljiva, a kod kuvanja dobiva proziran izgled, pa je odlična za pripremu rižinih valjušaka i kolačića koji se stavljaju u kalup (npr. japanski mochi).

Rižu možemo kupiti kao integralnu tamnu ili rafiniranu bijelu. Iako smeđa sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcijuma, i bijela je riža dobar izvor vitamina B, željeza, fosfora i magnezijuma.


Riža u svijetu

Više od tri miliona ljudi dijeli tradiciju i kulturu jedenja riže. U dalekim selima jugoistočne Azije hrpica riže jednako se cijeni kao i grumen zlata. Neke civilizacije štuju je kao božanstvo: kao Mae Posop u Tajlandu, Tisnawati u Indoneziji, Inkapati na Filipinima, Ninigino-mikota u Japanu ili Annapurna u Indiji. U mnogim je kulturama simbol plodnosti. I u modernom Japanu riža se smatra srcem cjelokupne kulture. Duž rijeke Senegal u zapadnoj Africi seljaci dočekuju goste posebno pripremljenim jelima od riže.

Najveći dio svjetske proizvodnje, oko 90 posto, odvija se u Kini; riža najbolje uspijeva u toploj klimi s obiljem padalina. Gdje god rasla: u deltama i dolinama azijskih rijeka, na obroncima Himalaja, u afričkim prašumama ili u suvom području Srednjeg istoka (ne uspijeva jedino na Antarktiku), riža čini velik dio života, ona znači hranu, slavljenje, način života.

U nekim jezicima riječ "jesti" zapravo znači "jesti rižu", a "riža" i "hrana" obilježavaju se istom riječi: "shi fan" u kineskom i "Kin khao" na jeziku tai.
Čak i u dijelovima svijeta u kojima uzgajanje riže nema toliku tradiciju rado se jede i prihvaća kao neizostavna namirnica.

Amerikanci i Evropljani uglavnom je jedu kao zrna, najčešće u službi priloga glavnome jelu, dok se drugdje u svijetu riža jede kao glavno jelo. Najveći izvoznik riže je Sjeverna Amerika, iako čini samo 2 posto svjetske proizvodnje. To samo pokazuje veliku razliku u potrošnji riže u Americi i, naprimjer u Kini.

(preuzeto sa net-a)

[irnik]

Priprema jela s rižom

Čovjek poznaje rižu već više od 5000 godina. Pradomovina su joj Indija i Kina, odakle je prenesena u Siriju i istočnu Afriku.

Kako bi riža postala jestiva, mora se termički obraditi. Najčešći način termičke obrade riže je kuvanje. Rižu stavljamo kuvati u kipuću posoljenu vodu, a razmjer između količine riže i vode trebao bi biti najmanje 1:4. Riža se kuva, zavisno o sorti, između 15 i 20 minuta, a zrna moraju jednolično nabubriti bez međusobnog lijepljenja te zadržati oblik.

Ili, kako se pjesnički izrazio o pripremanju riže Chiu-Lin: "Riža mora biti prozračna kao biseri i lepršava kao trešnjin cvijet". Riža se može dinstati na šporetu ili u pećnici, uz podlijevanje vodom ili supicom.

Sorte dugog zrna upotrebljavaju se kao dodaci corbama i salatama, za pripremu nadjeva, kao kuvani ili prženi (u obliku kroketa ili kuglica) prilozi mesnim jelima i kao samostalna jela u kombinaciji s povrćem, mesom ili ribom. Najpoznatije jelo koje se priprema od okruglog zrna riže, koje sadrži dosta skroba, je rižoto. Riža se poslužuje i kao desert u obliku raznih nabujaka, pudinga, pa čak i sladoleda.

Kao što je riža nezaobilazan dio rizi-bizija i juhe od rajčica, tako je i zanimljiv sastojak salata, bilo da je ona pripremljena na grčki, tajlandski, marokanski ili meksički način. Sam naziv talijanskih rafiniranih rissotta govori nam na svim jezicima koji je glavni sastojak toga jela. Kod pilava i ostalih priloga riža daje temelj glavnom jelu, bez obzira na to je li riječ o patki, ribi, povrću ili kokosu. U kombinaciji s povrćem, mesom i ribom možete je uviti u tanko tijesto i peći ili pržiti – poznavaoci svjetskih kuhinja zasigurno će se sjetiti njihovog naziva – spring rolls.

Najpoznatiji japanski izvozni kulinarski proizvod koji sadrži rižu je sushi. Iako to jelo poznajemo kao kombinaciju sirove ribe i riže obavijene morskom algom, termin sushi u japanskoj kuhinji označava sva jela koja su napravljena od riže uz dodatak sirceta.

Ako želite zaokružiti jelo slatkim rižinim desertom, isprobajte engleski čokoladni rižin puding, talijanski sladoled od riže ili palačinke od rižina brašna.

Rižino brašno možete upotrijebiti za pripremu slatkog hleba, kao i svih vrsta kolača, čak i mafinsa. Ako, pak, želite kvalitetan doručak, možete pripremiti rižine pahuljice s mlijekom.

Kako se italijanska kuhinja može podičiti svojom ukusnom i raznovrsnom tjesteninom, tako azijska kuhinja ima prozirnu rižinu tjesteninu koju možete poslužiti kao prilog mesnim jelima ili kao dio toplog predjela.

A za dobrodošlicu uz jela azijske kuhinje ne zaboravite rižino vino – sake.


Ljekovitost

Riža se po svojim svojstvima ubraja u dijetalne namirnice. Hranjiva je i lako probavljiva. Skrob riže već se u ustima pomoću pljuvacke pretvara u šećer, a u želucu ostaje samo dva sata, u kojemu se gotovo potpuno razgrađuje. Brzo donosi energiju, dobro djeluje na crijevnu floru i nikada ne izaziva alergije.

Budući da ne sadrži gluten, važan je dio bezglutenske dijete.

Preporučuje se svima onima koji moraju paziti na unos natrijuma i kalijuma; sadrži malo natrijuma i pogodna je za neslane dijete – idealna je hrana kod bubrežnih bolesti.

Riža, nadalje, regulise krvni pritisak. Povećava elastičnost krvnih žila, smiruje živce, štiti od ateroskleroze, srčanog infarkta, nervoze, komplikacija u trudnoći.

Korisna je kod crijevnih katara i kao hrana za dojenčad.

(sakupljeno sa net-a)

[irnik]

Koliko cesto kuvate i jedete rizu?

[Neuhvatljiva_]

irnik kaže: Koliko cesto kuvate i jedete rizu?

Cesto ...Nemam naviku da kupujem hleb, posto ga ni zverko ni ja ne jedemo skoro u opste, tako da mi je super za gulas ili neko jelo sa piletinom da obarim rizu...jos u nju ubacim neko kuvano povrce

[Arthur Dent]

Neuhvatljiva_ kaže: Cesto ...Nemam naviku da kupujem hleb, posto ga ni zverko ni ja ne jedemo skoro u opste,

Da li si ti sigurna da si Vojvodjanka
... šalim se naravno
Mada jesam čuo da postoje sela po Vojvodini gde i kifle jedu sa hlebom

No da se vratim ja na temu
Elem, i ja slabo jedem hleba, naročito ako ima riže ili krompira.

Šta reči o njoj
Univerzalni prilog, često toplo predjelo, a može da prodje i kao poslastica,
sjajno se slaže sa kiselim kupusom u rerni, odlično ide uz djuveč, a rižoto bez nje i nije rižoto.

Onome ko ne može da je jede svaki dan, preporučujem da to čini bar svaki treći, ali da ostalim danima na meniju obavezno budu ili pirinač ili oriz.

Na šta bi ličila sarma bez nje ?
- Ne znam. Iskreno, ne bih ni da probam.

Kako je najradije jedem ?
E to je već teško pitanje. Recimo kao rižoto
skuvani pirinač, izdinstani repovi od pečuraka (šeširiće sačuvati za glavno jelo) malo narendanog kačkavalja preko toga, i trun ili dva šafrana... tek da zažuti, i doda malo arome

[broj310]

волем ја ту рижу, у сваком облику...
слано или слатко, свеједно је. у кинеској кухињи
ево, сад ми се једе рижа...

[Aca1983]

Riza (pirinac) je jedna od najboljih namirnica za ljude koji zele skinuti neko kilce. Naime, mala kolicina prilikom kuvanja toliko nabubri, da vam se cini da ste pojeli oho ho koliko, a ono vi pojeli samo 100 grama, a sve ostalo je voda koja je izazvala bubrenje.

U mojoj kuci se retko jede riza. Najvise je jede keva, iako ni ona nije neki ljubitelj. Otac i ja samo kada je sastavni deo nekog jela, i to u manjem procentu da je ima, inace ovako ne.
Ne znam zasto, probao sam je na hiljadu nacina spremnjenu, i nijedan mi se nije svideo, cak ni u slatkom obliku u vidu sutlijasa ili...
Iako nisam probirac u hrani, ipak postoje namirnice kojih nisam ljubitelj. Ajd’ navescu par biljaka koje me ukusom ne privlace. Npr. ren, kiseli kupus, riza, boranija sa koncima, spanac, grejpfut.

A sto se rize tice, nesto malo sam pisao pre par meseci o njoj na biljnom carstvu, na temi o sortama, pa da se ne ponavljam, evo linka:

Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

[blackjack60]

J...s rizu,da je ona dobra ne bi Kinezi ostali onako mali.Salim se i ja je volim.