Mitovi o ishrani

[Lillith]

Dosada ste čuli gomilu savjeta za bolji izgled, zdravlje, ten i sl. Nemojte piti alkohol, uzimajte vitamine, izbjegavajte jaja. Sve i sami znate, no da li je to istina?!

Ne mora biti. Barem ne prema dva fitnes fiziologa. Doktorice Wendy Repovich i Janet Peterson su sastavile listu deset najčešćih nutricionističkih mitova i zabluda.

Jedenje ugljikohidrata čini vas debelima
Ukidanje ugljikohidrata iz ishrane može imati kratkoročan gubitak kilograma efekat zbog gubitka vode u naslagama ugljikohidrata. No umjereno jedenje istih, neće dovoditi do povećanja tjelesne težine. Tijelo koristi ugljikohidrate za energiju te ako ih dugo ne uzimate, možete postati letargični.

Pijenje osam čaša vode dnevno
Trebate nadomjestiti vodu koju gubite disanjem, vježbanjem, radom. To ne znači uvijek 1,5 litar vode. Teško je izmjeriti koliko vode uzimamo kroz hranu i piće. Ako vam je urin blijedo žute boje, pijete dovoljno vode, a ako je tamno žute, onda trebate piti još. Ovo je najbolji indikator koliko tekućine trebate uzimati.

Zrna smeđe boje su cjelovita zrna
Smeđa prehrambena boja i aditivi mogu vas zavarati da mislite da je riječ o cjelovitom zrnu, bilo da je riječ o šećeru ili žitaricama. Čitajte etikete da biste bili sigurni da kupujete žitarice cjelovitog zrna. Potrudite se da uzimate 100 grama žitarica cjelovitog zrna dnevno, kako bi smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i moždanog udara.

Jedenja jaja će vam povećati holesterol
Ovaj mit je nastao jer žumanca imaju veću koncentraciju holesterola od bilo koje druge hrane. Ipak, nema dovoljno holesterola da bi predstavljao rizik za zdravlje, ako jedete jaja umjereno. Jedno jaje dnevno vam neće dići holesterol. Naprotiv, jaja su odličan izvor nutrijenata.

Alkohol je loš za vas
Opet, umjerenost je ključ. Dva decilitra vina i pola litra piva smatraju se umjerenim količinama i ne predstavljaju opasnost za zdravlje zdravoj odrasloj osobi. Svi alkoholi su antikoagulanti, crno vino sadrži i antioksidante, tako da male količine mogu djelovati i blagotvorno na zdravlje.

Vitaminske dodatke bi svi trebali piti
Ako jedete raznovrsno voće, povrće, žitarice, mliječne proizvode sa malim udjelom masnoća, nema potrebe da uzimate vitaminske nadomjeske. Ipak u vremenu u kojem živimo često se ne hranimo kako treba, tako da multivitamini postaju dio naše svakodnevice.

Konzumiranje dodatnih proteina je neophodno da bi se dobilo na mišićnoj masi.
Suprotno tvrdnjama nekih kompanija koje proizvode proteinske suplemente, konzumiranje dodatnih proteina neće vam pomoći da nabijete mišiće ukoliko ne trenirate sa tegovima u isto vrijeme. Naprotiv, može vam stvoriti još više problema. Ako pretjerate sa proteinima, tijelo će morati da radi "prekovremeno" kako bi se oslobodilo viška i može postati iscrpljeno.

Jedenje vlaknaste hrane stvara vam probleme ako imate Sindrom iritabilnog kolona
Postoje dvije vrste vlakana, topive i netopive. Netopiva vlakna mogu uzrokovati probleme kod osoba sa SIK-om, dok se s druge strane topiva se lako apsorbuju i sprječavaju zatvor kod osoba sa SIK-om. Topiva vlakna nalaze se u većini žitarica.

Jedenje neposredno nakon vježbanja ubrzaće oporavak
Sportisti čiji trening zahtijeva visoku izdržljivost, odmah nakon treninga trebaju uzeti ugljikohidrate kako bi nadomjestili izgubljeni glikogen te malu količinu proteina. Oni koji se bave sportom koji zahtijeva snagu ne trebaju jesti odmah po završetku treninga.

Dijabetes tipa 2 može biti spriječen jedenjem hrane sa malim udjelom glikogena.
Visok nivo glukoze ne uzrokuje dijabetes, bolest uzrokuje otpornost tijela na inzulin. Hrana koja ne sadrži visok nivo glikogena može učiniti da nivo glukoze skoči, no to nije uzrok dijabetesa, nego samo simptom.