VojvodinaCafe
Index - Forumi - Chat - Blog - Upoznavanje - Galerije - Igre - Download
Registracija Uputstvo Lista članova Pretraga Današnje poruke Označite forume kao pročitane Kalendar

Vrati se nazad   VojvodinaCafe Forum > Društvo > Dijaspora

Dijaspora Za sve one koji su otišli u svet trbuhom za kruhom

Odgovor
 
LinkBack Alati vezani za temu Vrste prikaza
Obicaji i tradicija drugih naroda
staro
  (#1 (permalink))
irnik
Moderator
irnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimum
 
Avatar od  irnik
 
Offline
Poruke: 2,088
Član od: 01.04.2006.
Poslednji login: juče 05:28
Pol: Žensko
Obicaji i tradicija drugih naroda - 13.11.2007, 23:29

Inspirisana jednom drugom temom na ovom istom forumu, pomislila sam kako bi bilo zanimljivo da opisemo obicaje ili tradicionalne praznike drugih naroda kojima smo prisustvovali.

Ja cu da pocnem sa Danom zahvalnosti (Thanksgiving Day) u Americi

Citat:
Dan zahvalnosti za sva blaga kojima smo podareni

Dan zahvalnosti je često, to je prilika za okupljanje obitelji i prijatelja oko raskošne trpeze. Blagdanski obrok počinje molitvom zahvalnosti za sve čime nas život blagoslivlje. Tradicija Dana zahvalnosti temelji se na običaju žetvenih slavlja iz mnogih kultura, a posebice onog koji se smatra prvim Danom zahvalnosti u kolonijalnom Massachusettsu.

Priča počine jednog hladnog dana kasne jeseni 1621, kada je oko pedesetak naseljenika – nazvanih Hodočasnici -, koji su jedva uspjeli preživjeti svoju prvu zimu u Novom svijetu – dok je drugih pedesetak umrlo -, podijelilo svoje žetveno slavlje sa susjednim indijanskim plemenom Wampanoag. Ova dirljiva priča, tijekom generacija još i više uljepšana, donosi poseban osjećaj topline ovom iznimno omiljenom obiteljskom blagdanu.

No, prema kustosima Plantaže Plimoth – muzeja žive povijesti, koji se nalazi u istom naselju gdje su Hodočasnici i Indijanci slavili tu žetvu prije gotovo 400 godina – priča o Dani zahvalnosti urešena je s mnogo preuveličavanja i mitova. Kao prvo, čitav se događaj vjerojatno zbio u listopadu, odnosno bliže žetvi kukuruza. Kathleen Curtin, povjesničarka na Plantaži Plimoth, kaže da se oko 90-tak Indijanaca – najvjerojatnije samo muškaraca, jer nema nikakvog spomena da su i žene plemena Wampanoag prisustvovale slavlju – pridružilo Hodočasnicima i s njima se gostilo puna tri dana. No, malo je vjerojatno da je itko to zvao Danom zahvalnosti. Hodočasnici su bili vjerski separatisti, ogranak vrlo striktne sekte nazvane Puritanci, koje se opisuje kao uštogljene i bogobojazne, nimalo sklone zabavama i slavljima.

"Oni su bili vrlo pobožni ljudi, koji su živjeli u vrlo pobožnom vremenu. Međutim, oni su – vrijedi se sjetiti – došli iz stare, vesele Engleske. Pijenje piva i vina, gozba i slavlje bili su dio njihovog života. Oni nisu bili potpuno lišeni životne radosti i sreće, to je sigurno," kaže kustosica Curtin.

Oskudni zapisi iz naselja, 1621. godine, spominju jarebice. No, Kathleen Curtin kaže da se vjerojatnije radilo o guskama i patkama, ali sigurno ne o mesnatim, odomaćenim puranima kakve američke obitelji nadjevaju i peku za današnju gozbu. A, kad smo već kod ispravljanja krivih predodžbi, možemo potpuno zaboraviti prizor dugih stolova prekrcanih hljebovima kruha, pita od bundeve i sosa od brusnica. "Englezi su znali za brusnice; Indijanci Wampanoag su ih jeli. No, nisu imali dovoljno šećera da bi ih pretvorili u sos. Bundeva je bilo, ali je malo vjerojatno da su od njih spravili pite s obzirom da im je nedostajalo brašna, a i pećnica u kojima bi se pite pekle."

Na Plantaži Plimoth, Linda Coombs je direktorica programa domorodačkih Wampanoaga. I ona, isto tako, odbacuje neke od izmišljenih priča o toj žetvi iz 1621. Ona kaže da su Indijanci ubili pet srna i donijeli ih kao svoj doprinos proslavi. No, suprotno predanju, nisu donijeli kukuruzne kokice, jer ta sorta kukuruza u to vrijeme uopće nije postojala u Massachusettsu. A, nisu niti nosili raskošne perjanice na glavi, jer je to običaj Indijanaca Velikih ravni. Odjeća Wampanoaga bila je vrlo skromna i praktična. Gospođa Coombs zatire i jednu još veću fantaziju u vezi s prvm Danom zahvalnosti.

"Čitav mit se okreće oko postavke kako su Indijanci dobrodošlicom dočekali Engleze u svoju zemlju, kako su zajedno jeli purane i živjeli sretno sve svoje dane, te da je to bio PRVI Dan zahvalnosti, dakle prvi od mnogih koji su uslijedili. Koncept koji leži iza takvog mita je da su domaći voljno i zadovoljno prihvatili kolonizaciju. To nije točno. Nije bilo točno ni onda, a nije niti danas," kaže Linda Coombs. Savez između Hodočasnika i Wampanoaga trajao je samo 50 godina prije nego što su prekršeni sporazumi doveli do sukoba i krvoprolića.

Još jedan prizor iz prvog Dana zahvalnosti vrlo je daleko od stvarnosti. Mnogi crteži muškarce Hodočasnike pokazuju u daleko preraskošnoj odjeći. Fine kapute, ulaštene cipele, i visoke šešire s kopčom iznad širokog oboda nosili su samo bogataši, a i oni samo u formalnijim prilikama. Hodočasnici, koji su se borili da uopće prežive, nosili su šešire od dabrova krzna i kapute od srneće kože. A, nakon prve godine, kada ih je pola pomrlo, vjerojatno su bili jako zahvalni da su imali i to, i da su uopće bili živi.

Ted Landphair

(VOA)


"I may not have gone where I intended to go, but I think I have ended up where I needed to be." Douglas Adams.
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda
staro
  (#2 (permalink))
irnik
Moderator
irnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimum
 
Avatar od  irnik
 
Offline
Poruke: 2,088
Član od: 01.04.2006.
Poslednji login: juče 05:28
Pol: Žensko
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda - 13.11.2007, 23:33

Moj prvi Thanksgiving Day sam proslavila prije 4 godine u jednoj predivnoj Americkoj porodici. Tada sam prvi put u zivotu probala punjenu curku na americki nacin, sos od bundeve i od kremberija (ne znam kako se ovo kaze kod nas). Obzirom da sam bila daleko od svoje porodice, tu veceru sam dozivjela kao nesto jako posebno.

Svake godine, u nasoj grupi u skoli se organizuje "Thanksgiving lunch". Amerikanci donose ćurku i sosove, a ostali donose jela iz svoje zemlje. Obzirom da ima mnogo stranaca sa svih strana svijeta to bude odlicna prilika da probamo hranu drugih naroda.


"I may not have gone where I intended to go, but I think I have ended up where I needed to be." Douglas Adams.
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda
staro
  (#3 (permalink))
yige_gui
... baba Ruija ~
yige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimum
 
Avatar od  yige_gui
 
Offline
Poruke: 2,899
Član od: 13.03.2006.
Poslednji login: danas 06:47
Pol: Žensko
Lokacija: negde izmedju neba i zemlje..
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda - 16.11.2007, 03:39

sad si me prisetila mog prvog Tnxgivinga
uglavnom, otishli u Filadelfiju, okupila se porodica, koja je u to vreme bila i moja porodica, bivshe gazdarice.. i tako se servirala i curka, i krompir i taj krenberi (mi to nemamo) i sve divno i krasno.. i ne znam kada, ni u kojem trenutku je pochela rasprava o samom tnxgivingu.. a ja onako vishe u shali nego shto sam bila ozbiljna kazhem "pa zashto se "slavi" praznik koji u principu govori o tome kako su kolonijalisti pobili Indijance?" i onaj blago teleci pogled
auuu koju sam vatru pokrenula..
mada i dalje stojim pri tome da slave svoj najveci pochinjeni genocid do dzadza


moomoo meee juuooo
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Obicaji naroda u zemlji kojoj zivim
staro
  (#4 (permalink))
sussi
vragolanka
sussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimum
 
Avatar od  sussi
 
Offline
Poruke: 3,319
Član od: 31.05.2007.
Poslednji login: 26.09.2008 22:43
Pol: Žensko
Lokacija: u srcu Vojvodine
Obicaji naroda u zemlji kojoj zivim - 13.12.2007, 21:18

Danas je 13 dec. Santa Lucija
obelezava se na taj nacin sto kako u skolama tako i u firmama dolaze horovi sa Lucijom,
pevaju pesme mogu biti deca a i bira se Lucija za dati grad
evo kako to izgleda


mi sedimo za postavljenim stolovima, kafa, kolaci od safrana, specijalno crveno vino sa karanfilicem sluzi se vruce, sa bademima i suvimgrozdjem




...Koliko god život od tebe traži ozbiljnost, svako treba prijatelja s kojim se može glupirati. ...
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Odgovor: Obicaji naroda u zemlji kojoj zivim
staro
  (#5 (permalink))
yige_gui
... baba Ruija ~
yige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimumyige_gui je dostigao maksimum
 
Avatar od  yige_gui
 
Offline
Poruke: 2,899
Član od: 13.03.2006.
Poslednji login: danas 06:47
Pol: Žensko
Lokacija: negde izmedju neba i zemlje..
Odgovor: Obicaji naroda u zemlji kojoj zivim - 13.12.2007, 22:17

Citat:
sussi kaže: Pogledaj poruku
Danas je 13 dec. Santa Lucija
xmmm meni Meksosi rekoshe da je to bilo juche 12. decembar..


moomoo meee juuooo
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Odgovor: Obicaji naroda u zemlji kojoj zivim
staro
  (#6 (permalink))
sussi
vragolanka
sussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimumsussi je dostigao maksimum
 
Avatar od  sussi
 
Offline
Poruke: 3,319
Član od: 31.05.2007.
Poslednji login: 26.09.2008 22:43
Pol: Žensko
Lokacija: u srcu Vojvodine
Odgovor: Obicaji naroda u zemlji kojoj zivim - 13.12.2007, 23:56

Citat:
yige_gui kaže: Pogledaj poruku
xmmm meni Meksosi rekoshe da je to bilo juche 12. decembar..
Neznam mozda zavisi od vere.
Ja sam rodjena ovde i uvek se u Svedskoj slavi 13 decembra.


...Koliko god život od tebe traži ozbiljnost, svako treba prijatelja s kojim se može glupirati. ...
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda
staro
  (#7 (permalink))
irnik
Moderator
irnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimumirnik je dostigao maksimum
 
Avatar od  irnik
 
Offline
Poruke: 2,088
Član od: 01.04.2006.
Poslednji login: juče 05:28
Pol: Žensko
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda - 21.12.2007, 23:21

Za koji dan ce ovdje biti Bozic, pa Nova Godina... Reci ce mnogi, nema nista drugacije tu kod tebe, svuda se to manje ili vise slavi ili nekako obiljezi. Medjutim, jedina je razlika u tome koliko se paznje posvecuje Novoj Godini kod nas i ovamo. Ovamo kod mene Nova Godina se skoro nikako ne obiljezava. Praznik ko praznik. Izgovor vise da se ne ide na posao/ skolu...
Kod nas se Novogodisnja euforija osjeca u vazduhu, jer se ljudi pripremaju za docek. Biraju gdje i kako ce je proslaviti , sta ce biti za pojesti i za popiti , itd.



Ovamo (u USA), medjutim, cini mi se da je sve podcinjeno Bozicu. Odmah posle Thanksgiving-a sve radnje se pripremaju za Bozicnu shoping-maniju. Ta shoping-manija traje skoro mjesec dana. Ljudi kupuju ko ludi, pod izgovorom da se za Bozic valja nesto pokloniti. Meni se cini da taj trend forsiraju razno razne kompanije da bi prodale sve i svasta. Tada, naravno, oni daju neke popuste da bi privukli musterije... Cini mi se da je ovaj divan praznik previse postao komercijalizovan. Pricajuci sa mnogim ljudima koji zive sirom Evrope i Kanade, cini mi se da je ova shopomanija uzela maha i kod njih.

Pitam se, zar nije dovoljno pokloniti sitnicu i na taj nacin proslaviti ovaj praznik?


"I may not have gone where I intended to go, but I think I have ended up where I needed to be." Douglas Adams.
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda
staro
  (#8 (permalink))
sneza67
Početnik
sneza67 će uskoro postati poznat član
 
Avatar od  sneza67
 
Offline
Poruke: 134
Član od: 04.04.2008.
Poslednji login: 31.07.2008 17:11
Pol: Žensko
Godine: 41
Lokacija: Rim
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda - 04.04.2008, 20:52

i u italiji je vazniji bozic od nove godine. ovde se kaze :
natale con i tuoi
capodanno dove vuoi
iliti
bozic sa tvojima
nova godina gde god hoces

znaci postoji ta pre bozicna vecera na bazi ribe i onda dolazi bozicni rucak sa hiljadu razlicitih jela...
isto tako mesec dana ranije su sve moguce reklame povodom bozica. ceo rim okicen na sve strane i sve izgleda mnogo svecano. ono sto je karakteristicno je i da nema snega... e to je jedna od stvari koje su neobicne za mene .. doduse nakon svih ovih godina sam se i navikla

ono sto je karakteristicno je jedan kako bih ga nazvala specijalan kolac-torta pannetone koji se obavezno jede sa sampanjcem...



a da za razliku od nas, gde je dorucak i rucak najvazniji obrok a vecera gotovo nista, ovde u italiji za dorucak je nesto beznacajno onda je rucak i onda kao glavni obrok je vecera kada je cela porodica na okupu - s obzirom da je radno vreme uglavnom 9 -18 znaci radi se ceo dan..
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda
staro
  (#9 (permalink))
goldie
golden girl
goldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimumgoldie je dostigao maksimum
 
Avatar od  goldie
 
Offline
Poruke: 1,692
Član od: 20.03.2006.
Poslednji login: 06.10.2008 23:41
Pol: Žensko
Godine: 25
Lokacija: Novi Sad
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda - 05.04.2008, 05:11

Na Tajlandu Novu godinu slave u aprilu mesecu. Tada je jako toplo kod njih (kao i cele godine ) i svi su na ulici i proslavljaju takozvani Sonkran festival. Svi se polivaju vodom, jer na taj nacin spiraju staru godinu i potpuno cisti docekuju Novu. Za vreme tog festivala niko ne ostane suv, i prskajuca voda vreba iza svakog coska.


goldie
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice
Odgovor: Obicaji i tradicija drugih naroda