Pravio sam “X” herbarijuma, ne znam ni sam koliko. Cak i tokom 2007 sam napravio vise njih, doduse sa ne toliko vrsta, uglavnom ih pravim sa po 30-40 komada (naravno duplikate ne racunam), i uvek sam se trudio da sakupim nove vrste. Kao sto neko od vas rece, ortacima koji su isli na planine, u druga mesta,i .. trazio sam da mi ponesu po neku od biljcica. No, secam se da sam 2002/03 napravio prilicno veliki herbarijum. Odneo sam ga na fakultet, jer je to bilo od pomoci katedri za botaniku, a ujedno i uslov da se izadje na polaganje kolokvijuma. Imao sam u njemu vise stotina razlicitih vrsta (negde oko 300-i vise, naravno kao sto rekoh duplikate ne brojim). Citava putna torba, puna mojih herbarizovanih biljaka.
Kako sam prepoznavao, to cu objasniti u drugim postovima, verovatno na ovoj temi. Da kazem samo da mi se tema svidja, i za biljno carstvo svakako je bila neophodna i neka tema o herbarijumima.
Ono sto mogu reci ljudima koji zele da prave herbar za pocetak je : Da herbarijum predstavlja kolekciju ispresovanih, osusenih biljaka, ili biljnih delova. Prilikom pravljenja herbara, neophodno je da se unesu neki od podataka. Prvo se unosi lokacija odakle je biljka sakupljena. To jest zabelezi se mesto, nadmorska visina, i sl. Zatim se upise datum sakupljanja . U kratkim crtama opise se staniste sa koga je biljka , to jest tip vegetacije, zemljista, ...Zatim se upisu ostali vazniji podaci koji bi mogli da se izgube nakon susenja biljke, tu se pre svega misli na boju cvetova i listova ako su karakteristicni, zatim da li je biljka sa mlecnim sokom ili ne, i ...Na kraju se upisuju podaci o sakupljacu. A kada smo sve to odradili, onda se odredjuje kojoj taksonomskoj kategoriji pripada, tj. najcesce se ubeleze samo kojoj familiji ,rodu, vrsti, podvrsti ili ... pripada herbarizovana biljka. Naziv se obicno pise na dnu strane, i to prvo nazivi visih taksonomskih jedinica, pa tek onda nizih, a ako postoji i narodni naziv, onda se i on ubelezi.
Ono sto se preporucuje kod sakupljanja bilja jeste uzimanje cele biljke i sa nadzemnim i sa podzemnim organima i to po mogucstvu u cvetu ili u plodu. Treba birati zdrave biljke . Uglavnom se ne preporucuje sakupljanje samo lista, ili samo nekog dela koji ne moze dati jasnu predstavu o biljci. Ako je biljka veca, poput drvenastih vrsta, onda se sakupljaju najcesce samo vegetativne i cvetne grancice. Ako je biljka veca ali je moguce saviti i blago prelomiti da stane na list gde smo odredili da je zalepimo kasnije, onda je treba saviti u obliku slova N, Z, V ili M. Koren biljke se okrece pri dnu herbarske stranice.
Od opreme potrebne za herbaarizovanje, tu su herbarske korice, presa ili gomila knjiga, novine, fotoaparat, makaze, noz, lupa, ...Takodje, obratite paznju i na odevanje i obuvanje prilikom odlaska na sakupljanje bilja. Zapamtite da na mestima gde ima najvise bilja, ima i najvise zivota, tj. tu se nalaze brojni paraziti, krpelji, insekti, a cesto su nam potrebne i bodljikave vrste za herbar sa dosta trnja. Treba se paziti i zmija, ma da sam ja pristalica teorije da nijedna zivotinja nece napasti coveka ako je covek na to ne primora.
Sam postupak herbarizacije izvodi se tako sto se sakupljena biljka lepo ocisti od zemlje, odstrane se truli delovi, a zatim se rasporedi na novinskom listu, i list se preklopi drugim listom novina, pritisne se presom ili knjigama, i u toku odredjenog perioda biljka ce svoju vlagu jednim delom dati novinama koje se najcesce moraju menjati svaki dan(24h) prvih nekoliko dana, a vec cim se biljka malo prosusi, onda se moze menjati znatno redje, sve dok ne dobijemo potpuno suv i dobro ispresovan materijal. Zatim se ispresovana biljka lepi na papir za herbarizaciju koji ustvari predstavlja polukartonski list, bele , zute, ili sivkaste boje, a preporucuje se sto manje lepljenja , kako bi se svi delovi biljke lepo videli. Lepljenje se najcesce vrsi selojtep trakom, ali sa sto manjim trakicama, ma da se selojtep moze posle izvesnog vremena osusiti i odlepiti. Medjutim, jedna lepa fora, je da se preko lista prevuce samolepljiva providna folija , koja ce ujedno omoguciti i da se biljka vidi, ali i da je zalepljena, da se teze kruni, teze ostecuje, ali i da teze poprimi vlagu iz vazduha, ili... E, sve bi to lepo bilo da u pojedinim trenucima herbarijumi nisu bili urgentni. Imas zadatak da ga sakupis, ali se zaboravis, i par dana pre nego li trebas da ga predas ti se setis toga. Meni se to desavalo, i onda nabrzaka izletis napolje, nakupis nekih biljaka, one vlazne, zali Boze sto si ih sakupljao, pomislis trebace ti citava vecnost da ih osusis, ali ja sam tad uvek pribegavao dobroj novoj tehnologiji. Uzmem peglu za peglanje vesa. Zagrejem je prilicno, biljku ubacim izmedju nekoliko listova papira, i tako reci nazor je i osusim i ispresujem. Skroz nepravilno, al sta da radim, moram nekako da se snadjem, hteo to ne hteo, jer vremenski cajknot cesto iznalazi resenja koja mi inace sama od sebe nikad ne bi pala na pamet.


