Naučnici su otkrili da svaka ćelija u telu ima svoj '' unutrašnji sat '' na koji deluje nekoliko gena.
Hoće li osoba biti 'jutarnji tip' ili 'noćna ptica' u velikoj je meri određeno genima, sugeriše najnovija studija, piše BBC.
Naučnici su otkrili da svaka ćelija u telu ima svoj 'unutrašnji sat' na koji deluje nekoliko gena. Studija je pokazala da se u ćelijama kože može izmeriti brzina '' telesnog sata ''.
Poremećaj spavanja
Stručnjaci veruju kako bi ovo otkriće, kao i dodatna istraživanja, mogli dovesti do kvalitetnijeg rešenja za poremećaje spavanja i stanja poput sezonskog afektivnog poremećaja (npr. zimske depresije).
Činjenica da svako od nas ima biološki sat koji reguliše spavanje, probavu i rad mozga, već je duže vreme poznata.
Radi se o mehanizmu kojim telo usklađuje svoje dnevne i noćne aktivnosti.
Veliki i mali sat
Mozak poseduje ''veliki sat'' kojim prati vreme. Međutim ova je studija pokazala da svaka telesna ćelija ima vlastiti ''sat'' na koji deluje nekoliko desetina gena.
Njemačko-švajcarskii tim naučnika, koji je vodio dr. Steven Brown sa univerziteta Zurich, napravio je biopsiju ćelije kože od 28 volontera, nakon čega su njihove ćelije '' uzgajali '' i '' pratili '' u laboratoriju.
Stil života zapisan u genima
Merili su brzinu '' kucanja '' unutrašnjih '' satova '' ćelija i upoređivali te rezultate sa upitnicima koje su volonteri ispunjavali, a kojima je cilj bio da utvrde jesu li '' jutarnji tip '' ili '' noćne ptice ''.
Eksperiment je pokazao da se način funkcionisanja ''satova'' unutar ćelija, koji regulišu geni, poklapao sa stilom života i ponašanjem ispitanika.
( preuzeto sa neta )