Povelja Srdjanu Aleksiću
Sarajevo – Upravni odbor Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH donio je jednoglasnu odluku da se Srdjanu Aleksiću posthumno, dodijeli Povelja Helsinškog komiteta za izuzetan doprinos na zaštiti ljudskih prava i njihovom predstavljanju, saopćeno je danas iz helsinškog komiteta.
Srdjan Aleksić je 21. januara ratne 1993. godine štiteći pravo na život drugog žrtvovao vlastiti. U centru Trebinja, tada dvadesetsedmogodišnji Aleksić stao je na put uniformiranim i naoružanim zločincima koji su nasrnuli na njegovog sugradjanina Bošnjaka Alena Glavovića. Omogućivši Alenu da pobjegne bukvalno ispod noža, Srdjan je postao žrtva nasilnika. Od zadobijenih batina podlegao je u bolnici sedam dana kasnije.
San 28.3.2007.
Izložba radova umjetnika iz Bosne i Hercegovine otvorena sinoć u Dvorcu Petrovića u Podgorici
Umjetnost je vječna kao i život
Umjetnost je najljepši i najuniverzalniji način da jedan čovjek pošalje poruku drugom čovjeku, rekao je otvarajući izložbu Predrag Sekulić, ministar kulture, sporta i medija RCG
Podgorica, 27. marta- Izložba radova umjetnika iz Bosne i Hercegovine pod nazivom "Prerađeno", otvorena je večeras u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Postavku čine djela 27 umjetnika različitih generacija, a izložbu je pred brojnim poklonicima likovne umjetnosti otvorio Predrag Sekulić, ministar kulture, sporta i medija RCG.
- Umjetnost je, čini se, najljepši i najuniverzalniji način da jedan čovjek pošalje poruku drugom čovjeku. Nadam se da će ova izložba biti samo jedan od mnogih mostova kojima ćemo ići jedni prema drugima, kazao je Predrag Sekulić.
Na ceremoniji otvaranja govorili su i Milenko Damjanović, v.d direktora Centra savremene umjetnosti Crne Gore, Meliha Huseyinović, autor izložbe i direktor Umjetničke galerije BiH, Strajo Krsmanović, direktor Gradske galerije "Kolegium Artistikum" i Ibrahim Spahić, direktor festivala "Sarajevska zima", koji je Predragu Sekuliću i Milenku Damjanoviću uručio Zahvalnice za doprinos ovom festivalu, te medalju Pahulja - simbol festivala i monografiju "Sarajevske zime". Spahić je, između ostalog istakao, da je za 23 godine postojanja ove ugledne međunarodne manifestacije Crna Gora uvijek bila sa festivalom Sarajevska zima.
Autorka izložbe Meliha Huseyinović podsjetila je da je izložba "Prerađeno" u novembru premijerno predstavljena u Izložbenom salonu Slovačkih vizuelnih umjetnosti u Bratislavi, a nakon toga i u Sarajevu, u okviru festivala "Sarajevska zima".
- Ovo je najljepše mjesto gdje se ova izložba složila onako kako sam ja zamislila, a djela naših umjetnika govore sama za sebe, ocijenila je Meliha Huseyinović.
Radove bosansko-hercegovačkih umjetnika podgorička likovna publika moći će da vidi do 27. aprila, a onda će, kako je najavljeno večeras, biti predstavljeni u svim Dvorcima Petrovića u Crnoj Gori. Organizatori izložbe su Umjetnička galerija BiH, Galerija "Kolegium Artistikum" iz Sarajeva i Internacionalni festival "Sarajevska zima".
R.M.
Pobjeda 28.3.2007.
REDITELJ VELJKO BULAJIĆ NAKON PODGORIČKE PREMIJERE GOVORI O "LIBERTASU"
Ovo je moj najbolji film
Podgorica - Poznati filmski reditelj Veljko Bulajić, autor legendarne "Bitke na Neretvi", koji je bio nominovan za Oskara za najbolji strani film, zatim filmova "Obećana zemlja", "Sarajevski atentat", "Čovjek koga treba ubiti", "Visoki napon", "Donator" i drugih, nedavno je u Podgorici predstavio svoj novi film "Libertas".
http://www.fildzanviska.ba/clanak_179.htm
Ljubljanski SNG u aprilu u Beogradu
LJUBLJANA/BEOGRAD - Slovensko narodno gledalisce (SNG) u Ljubljani najavilo je za kraj aprila gostovanje u Ateljeu 212 i Jugoslovenskom dramskom pozoristu (JDP) u Beogradu, gde ce izvesti pet predstava novije produkcije.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_180.htm
Gostuje subotičko kazalište »Emma«
PULA - Narodno kazalište Népszínház iz Subotice s predstavom »Emma« Csátha Géze u režiji Pétra Feketea gostuje u četvrtak, 29. ožujka u 20 sati u pulskom Domu oružanih snaga. U predstavi glume Ervin Pálfi, Hermina Erdélji, Ferenc Péter, Zoltán Mezei, Petronella Körmörci, Atila Szőke, Csaba Rablovszki, Béla Kálo, Suzana Vuković, Natália Vicei, Attila Mess, Árpád Csernik.
»Emma« opisuje život djece početkom dvadesetog stoljeća. Djeca se igraju, uče i žive uobičajenim porodičnim životom, dok im jednom prilikom otac ne ispriča istinitu priču o nekom davnom vješanju; to na djecu ostavlja snažan dojam, te ona u svojoj igri počinju oponašati taj strašni čin. Na početku, ova igra je bezazlena, no s vremenom postaje sve morbidnija…
V. B.
Glas Istre 28.3.2007.
Hommage velikanima književnosti
SARAJEVO - Hommage Maku Dizdaru i Meši Selimoviću, kojim će se obilježiti 40 godina od prvog objavljivanja knjiga “Kameni spavač” i “Derviš i smrt”, obilježit će se večeras, istaknuto je na jučerašnjoj konferenciji za novinare održanoj u Domu pisaca. Društvo pisaca BiH u svojim prostorijama večeras u 18 sati organizira književni skup na kojom će članovi ovog društva te poštovatelji govoriti o značaju ovih pisaca i djela za bh. književnost. U svom godišnjem programu Društvo pisaca predvidjelo je obilježavanje i podsjećanje na dva velikana bh. književnosti Maka Dizdara i Mešu Selimovića, u svom nastojanju da obilježava značajne datume i jubileje u bh. književnosti.
“U četvrtak će se održati svečanost podsjećanja na dva značajna književna djela koja su se pojavila prije 40 godina, na Kamenog spavača Maka Dizdara i Derviš i smrt Meše Selimovića. O piscima i njihova dva djela govorit će profesori književnosti Zilhad Ključanin, Vedad Spahić i Gradimir Gojer”, najavio je glavni tajnik Društva pisaca Muhamed Ćurovac te dodao: “Tih godina kada su objavljene ove knjige o njima je mnogo pisano i skrenulo su mnogo pozornosti na ondašnjem jugoslavenskom prostoru, a posebno u BiH.”
Predsjednik Društva pisaca Gradimir Gojer jučer je istaknuo da ovom akcijom Društvo pisaca BiH zasigurno obnavlja dobru praksu neke vrste književne tribine kojom se ne razgovara samo o našim suvremenicima i njihovim ostvarenjima, nego i onim ljudima koji su udarili temelje suvremene i moderne bh. literature.
“Godine koje su prošle od dana kada je nastao roman ‘Derviš i smrt’ Meše Selimovića i zbirka ‘Kameni spavač’ Maka Dizdara su godine našega gordog i ponosnog odrastanja uz i pod paskom literarnog zračenja ovih briljantnih djela bh. Književnosti”, objasnio je Gojer govoreći o značaju Dizdara i Selimovića za našu književnost.
U organizaciji hommagea Selimoviću i Maku Društvu pisaca je pomogao Muzej književnosti BiH dostavivši potrebnu arhivsku građu za ovaj skup. Tijekom ove godine i Društvo pisaca i Muzej književnosti BiH priredit će niz manifestacija posvećenih ovim značajnim piscima.
Dina Zahirović
Dnevni list 29.3.2007.
Tražim izgubljenog prijatelja
http://www.a-free-guestbook.com/gues...=valterbranisa