20. april
1587. - Engleski admiral, ser Fransis Drejk, ušao u luku Kadiz i potopio špansku flotu.
1588. - Umro Paolo Veroneze, jedan od najznačajnijih slikara Venecijanske škole u XVI veku.
1689. - U Rimu umrla švedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica postala 1632. u 8. godini, abdicirala 1654. zbog tajnog prelaska u rimokatoličku veru, zabranjenu u Švedskoj.
1713. - Rimsko-nemački car Karl VI izdao statut porodice Habzburg „Pragmatična sankcija” da bi osigurao presto za kćerku Mariju Tereziju.
1775. - Porazom britanske vojske kod Leksingtona i Konkorda počeo američki rat za nezavisnost od Velike Britanije.
1783. - Kongres SAD objavio kraj rata za nezavisnost.
1824. - Engleski pesnik Džordž Gordon Bajron umro od malarije u Grčkoj, gde je učestvovao u borbi Grka za oslobođenje od Turaka.
1839. - Potpisan Londonski sporazum kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.
1867. - Turski izaslanik na Kalemegdanu knezu Milošu Obrenoviću predao ključeve Beograda i drugih srpskih gradova iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrđave.
1881. - Umro engleski političar i državnik Bendžamin Dizraeli. Bio lider konzervativaca 1868. i premijer dva puta.
1882. - Umro engleski prirodnjak Čarls Robert Darvin, autor teorije o evoluciji živih bića koju je objavio u knjizi „Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja”.
1906. - Umro francuski fizičar i hemičar Pjer Kiri, jedan od utemeljivača nauke o radioaktivnosti. Sa suprugom Marijom Kiri Sklodovskom i Anrijem Bekerelom 1903. podelio Nobelovu nagradu za fiziku.
1911. - U Portugalu crkva odvojena od države.
1921. - Na snagu stupio zakon o podeli Irske na Republiku Irsku i Severnu Irsku, koja je ostala pokrajina Velike Britanije.
1932. - Vlada Kraljevine Jugoslavije donela Zakon o zaštiti zemljoradnika kojim je proglašen šestomesečni moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo sedam milijardi dinara, mahom zelenašima i trgovcima.
1943. - Počeo ustanak Jevreja u Varšavi, koji je, uz više hiljada žrtava, ugušen 16. maja. Nemački nacisti tokom borbi potpuno razorili i spalili Varšavski geto, a 58.000 ljudi poslato u koncentracione logore.
1945. - Američke trupe u Drugom svetskom ratu zauzele nemački grad Lajpcig.
1951. - U Londonu održano prvo takmičenje za Mis sveta. Pobedila Mis Švedske.
1960. - Prvi predsednik Južne Koreje Singman Ri povukao se sa vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.
1967. - Umro nemački državnik Konrad Adenauer, jedan od osnivača i lider Hrišćansko-demokratske unije posle Drugog svetskog rata, kancelar Zapadne Nemačke od 1949. do 1963.
1975. - Indija lansirala prvi veštački satelit.
1984. - Lansiran prvi kineski telekomunikacioni satelit.
1993. - Više od 80 pripadnika jedne američke verske sekte, uključujući njihovog vođu Dejvida Koreša, ubili federalni agenti kad su, posle 51 dana opsade, upali u sedište sekte u teksaškom gradu Vako.
1994. - U Francuskoj na doživotnu robiju osuđen nacistički ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Pol Tuvije.
1995. - Od eksplozije automobila-bombe u devetospratnoj zgradi federalnih institucija u Oklahoma Sitiju u SAD poginulo 168, a više od 400 ljudi povređeno. Napad izvršio bivši američki vojnik Timoti Mekvej. Nad njim 2001. izvršena smrtna kazna.
2002. - U svojoj vili u Italiji umro norveški antropolog, naučnik i istraživač Tor Hejerdal koji se proslavio kada je na splavu “Kon-Tiki” 1947. prešao Pacifik.