Pregled pojedinačne poruke
Odgovor: Dogodilo se na današnji dan
staro
  (#125 (permalink))
Kathy
..u sanjivoj dolini.
Kathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimumKathy je dostigao maksimum
 
Avatar od  Kathy
 
Offline
Poruke: 1,290
Član od: 06.11.2006.
Poslednji login: danas 11:10
Pol: Žensko
Odgovor: Dogodilo se na današnji dan - 21.11.2006, 01:59




Dogodilo se na današnji dan

Danas je utorak, 21. novembar, 325. dan 2006. Do kraja godine je ostalo 40 dana.

1694.
Rođen je francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Mari Arue (Francois Marie Arouet), poznat kao Volter (Voltaire), jedan od najslobodoumnijih duhova 18. veka, saradnik prosvetiteljske ''Enciklopedije''. Bio je veliki protivnikklerikalizma, ali ne i ateista. Dugo je živeo u izgnanstvu, jedno vreme i na dvoru pruskog kralja Fridriha II Velikog (Friedrić der Groše), a potom u Ferneju u Švajcarskoj i savremenici su ga nazivali ''fernejski patrijarh''. Dela: filozofski romani ''Kandid'', ''Zadig'', ''Mikromegas'', epopeje ''Anrijada'', ''Devica Orleanska'', istorijska dela ''Vek Luja XIV'', ''Ogled o običajima i duhu nacija'', ''Istorija Karla XII'', tragedije ''Edip'', ''Brut'', ''Zaira'', ''Cezar'', ''Meropa'', ''Tankred'', komedije ''Senjorsko pravo'', ''Nanina'', filozofski spisi ''Traktat o metafizici'', ''Rasprava o čoveku'', ''Filozofski rečnik'', ''Filozofska pisma''.

1783.
Francuzi Fransoa Pilatr de Rozije (Francois Pilatre, Rosier) i Fransoa Loran (Francois Laurent) su izveli prvi uspešan let balonom napunjenim toplim vazduhom, preletevši iznad Pariza za 25 minuta razdaljinu od osam kilometara.

1806.
Francuski car Napoleon I objavio je Berlinski dekret o blokadi Velike Britanije, koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih brodova u sve evropske luke, u nameri da je ekonomski slomi.

1832.
Rođen je srpski arhimandrit i istoričar Nićifor Dučić, predsednik Srpskog učenog društva. Bogosloviju je završio u Beogradu, a opštu istoriju, geografiju i filozofiju je studirao na Sorboni. Učestvovao je u Hercegovačkom ustanku Luke Vukalovića 1861. i 1862, potom prebegao u Crnu Goru a 1868. prešao u Srbiju. Bio je vođa dobrovoljačkih četa u srpsko-turskom ratu od 1876. do 1878, predsednik Vrhovnog suda Srbije i poslanik. Svu imovinu ostavio je u dobrotvorne svrhe - u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti postoji njegov fond za nagrađivanje istorijskih dela. Kao sledbenik Vuka Karadžića u ''Srpsko-dalmatinskom mozaiku'' štampao je radove Vukovom reformisanom azbukom.

1844.
Rođen je srpski lekar, pisac i političar Vladan Djorđević, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Srpskog lekarskog društva i Srpskog društva Crvenog krsta. U vreme kralja Milana Obrenovića bio je ministar i premijer, ali je emigrirao posle veridbe kralja Aleksandra Obrenovića sa dvorskom damom Dragom Mašin. Napisao je više dela iz srpske istorije, romana, putopisa i pripovedaka.

1844.
Umro je ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama sledio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Pored basni, pisao je satirična ''pisma'' i komedije, šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova ''naravoučenija'' su postala poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Dela: zbirke basni, komedije ''Modna trgovina'', ''Lekcija kćerima'', ''Književnik u predstoblju'', komične opere ''Histerična porodica'', ''Kafana''.

1855.
Švedska je s Velikom Britanijom, Francuskom i Turskom zaključila savez protiv Rusije.

1869.
Rođen je srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svetskom ratu 1942. i 1943. bio predsednik emigrantske jugoslovenske vlade, a posle rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću. Bio je izuzetno cenjen u svetu i smatran je jednim od navećih svetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsednik Šarl de Gol (Charles, Gaulle) poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da ga prouči i oceni. Umro je 1958. u emigraciji u Velikoj Britaniji. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Dela: ''O suverenosti'', ''O državi'' (Osnovi jedne pravne teorije o državi), ''Ustavobranitelji i njihova vlada'', ''Svetozar Marković'', ''Makijaveli'', ''Druga vlada Miloša i Mihaila'', ''Vlada Milana Obrenovića'', ''Ustavno pravo Kraljevine Srbije'', ''Ustavno pravo Kraljevine SHS'', ''Vođe Francuske revolucije''.



1902.
Rođen je srpski slikar Marko Čelebonović, učesnik Pokreta otpora u Francuskoj u Drugom svetskom ratu, potom profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Bio je i diplomata, generalni sekretar Saveza likovnih umetnika Jugoslavije i doživotni predsednik Međunarodnog udruženja likovnih umetnika i član likovnih grupa ''Oblik'' i ''Dvanaestorica''. Snažno je uticao na generacije mlađih slikara.

1916.
Umro je austrougarski car Franc Jozef I (Franz Josef), izazivač Prvog svetskog rata napadom na Srbiju 1914. Od dolaska na presto 1848. bio je vođen idejom o pangermanskoj ulozi Austrije i sprovodio je politiku nacionalnog ugnjetavanja, posebno slovenskih naroda. Krvavo je ugušio revoluciju u Mađarskoj 1849. i uspostavio centralističko-apsolutistički sistem u okviru kojeg su ukinute političke slobode i pribegavano nasilnoj germanizaciji, nazvan ''Bahov apsolutizam'' prema ministru unutrašnjih poslova Aleksanderu Bahu (Alexander Bać). U Krimskom ratu od 1853. do 1856. je izneverio Rusiju uz čiju je pomoć slomio Mađarsku revoluciju. Izgubio je 1859. rat protiv Francuske i Pijemonta, a 1866. protiv Pruske i Italije. Posle stvaranja Dvojne Monarhije 1867, kad je naziv države promenjen u Austro-Ugarska, okrenuo se osvajanjima na Balkanu, okupirajući Bosnu i Hercegovinu 1878. i sklapajući savez s Nemačkom 1879. i Italijom 1882. Iskoristio je atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda (Franz) 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju.



1920.
"Krvava nedelja" tokom rata za nezavisnost Irske. Dan je počeo ubistvom 14 britanskih agenata i njihovih obaveštajaca od strane Irske republičke armije.
Tokom popodneva, britanske snage otvorile su vatru tokom galskog fudbalskog meča u Krouk Parku u Severnom Dablinu, i ubile 14 civila.
Tokom celog dana, nasumične pucnjave su potresale Dablin, a u zatvoru su Britanci ubijali irske zatvorenike. Rat se nastavio narednih godinu dana.

1933.
Posle odluke predsednika SAD Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosevelt) o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa ŠSR-om, prvi američki ambasador u Moskvi Vilijam Kristijan Bulit (William Christian Bullitt) stupio je na dužnost.

1938.
Nemačka je okupirala Sudete u Čehoslovačkoj posle konferencije u Minhenu na kojoj su zapadne države tu oblast prepustile nacističkom vođi Adolfu Hitleru.

1944.
Predsedništvo AVNOJ je u Drugom svetskom ratu svu imovinu neprijatelja proglasilo državnom svojinom.

1945.
Rodjena je američka glumica Goldi Hon. Tokom karijere kao glumica, producent i režiser, osvojila je najviše priznanje američke filmske akademije, Oskara.
Najpoznatija je po komičnim ulogama tokom sedamdesetih i osamdesetih godina.
Udata je za glumca Kurta Rasela, a iz prethodnog braka ima sina Olivera i ćerku Kejt Hadson, koji su oboje glumci.



1965.
Rodjena je Bjork Kudmunsoter, poznatija kao Bjork, najpoznatija islandska muzička zvezda.
Njena muzika objedinjuje klasiku, elektroniku, folk, pop, alt rok i džez.
Uvek snima veoma karakteristične, šokantne spotove.
Oprobala se i u glumi, u filmu "Ples u tami", za koji je napisala i muziku

1974.
U eksplozijama koje je u dva baraa u engleskom gradu Birmingem podmetnula Irska republikanska armija ubijen je 21 čovek.

1977.
U jugoistočnoj Indiji ciklon je usmrtio oko 3.000 ljudi a ogromni morski talasi, cunami su zbrisali čitava sela.

1981.
Umro je srpski pisac i istoričar umetnosti i književnosti Milan Kašanin, pre Drugog svetskog rata direktor Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja kneza Pavla, a posle rata Galerije fresaka. Pripovetkama ''Jutarnja i bdenja'' i ''Zaljubljenici'' uneo je u srpsku literaturu atmosferu vojvođanske palanke, romanom ''Pijana zemlja'' naslikao je potresnu priču o raspadanju porodice, a studijom ''Srpska književnost u srednjem veku'' posegao ka korenima srpske književne baštine. Ostala dela: pripovetka ''U senci slave'', roman ''Trokošuljnik'', kritike ''Savremeni beogradski umetnici'', ''Pronađene stvari'', ''Umetničke kritike'', ''Priviđenja'', eseji ''Sudbine i ljudi'', dela iz istorije umetnosti ''Kamena otkrića'', ''Srpska umetnost u Vojvodini'', ''Dva veka srpskog slikarstva'', ''Umetnost i umetnici'', ''L'art yougoslave''.

1995.
U američkom gradu Dejton parafiran je sporazum o okončanju građanskog rata u Bosni i Hercegovini.

2002.
Bivše članice Varšavskog ugovora Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija dobile su poziv na samitu NATO u Pragu da u prvoj polovini 2004. godine postanu punopravne članice Alijanse.

2002.
U napadu islamskog teroriste-samoubice na autobus u zapadnom Jerusalimu poginulo je 11 Izraelaca, uključujući četvoro dece.

2005.
Skupština Srbije usvojila je Rezoluciju o mandatu za političke razgovore o budućem statusu Kosova i Metohije.

- Danas je Sveti Arhanđel Mihailo, poznat kao Aranđelovdan, jedna od najčešćih srpskih krsnih slava, zaštitnik srpske kraljevske loze Nemanjića. Ustanovljen je u četvrtom veku. Taj starešina Božijih anđela (vesnika) najčešće je predstavljan s terazijama jer se veruje da on deli duše na pravedne i grešne




Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice