Citat:
Panta Ray kaže:
Sa druge strane astrofizičari pretpostavljaju da u univerzumu ne postoji više deset na sedamdesetdeveti od infinitezimalnih (beskrajno malih) "čestica" (broj je 1 sa 80 nula), a da starost univerzuma iznosi deset na osamnaesti sekundi (30 milijardi godina).
Pod pretpostavkom da svaka čestica može da učestvuje u hiljadu milijardi(deset na dvanaesti) različitih događaja svake sekunde (ovo je, naravno, nemoguće visoka brojka) onda je najveći mogući broj događaja koji su se dogodili u celom univerzumu tokom celokupnog njegovog postojanja samo: proizvod deset na dvanaesti i dest na osamdeseti i deset na osamnaesti je deset na stodeseti.
|
chek chek polako. Znachi prichamo o verovatnoci i mogucnostima. Uzecemo tvoje "podatke"
Znachi neki astrofizichari predpostavljaju broj od 10^29 kao broj chestica (X) .. to je 10^29 potencijalnih mogucnosti za zivot. Znachi potrebno je da neka od tih 10^29 nadje u lancu od sto chestica.. chiji je broj mogucih kombinacija 100 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000
Svaka od tih chestica ima 10^12 mogucnosti da uchestvuje u dogadjaju svake sekunde .. shto daje Y=10^29 * 10^12 realnih dogadjaja svake sekunde .. to je jako mnogo rekao bih .. i jako veeeeeliki broj mogucnosti
pomnozimo sa staroshcu univerzuma to je Y =10^18* 10^29 * 10^12 ..shto naravno povecava mogucosti ..
Sa svakim dodatnim mnozzenjem RASTE MOGUCNOST , a samim tim i verovatnoca da se neshto desi. Takodje verovatnoca da SVAKA chestica stvori zivot takodje je mala. Ali shansa da kosmos, kao skup chestica u nekoj jedinici vremena, iznedri datu kombinaciju raste...
I pored svega ostajem pri stavu da je zivot mogao nastati na ovaj ili onaj nachin, sluchajno ili namerno.... ali ono shto se desilo posle toga odnosno razvoj zivih bica do danas je nesumnjivo u samoj svojoj osnovi.
Citat:
Panta Ray kaže:
Zaključak je da se bilo koji događaj sa verovatnoćom manjom od deset na stodeseti ne može se odigrati. Njegova verovatnoća postaje nula, bar u nama poznatom univerzumu.
Dakle, navedeni primer od sto satojaka ima verovatnoću jednaku nuli. To se nikada nije moglo dogoditi slučajno. A većina naučnika danas smatra da da u univerzumu danas posroji deset na dvadesetijedan zvezda, tek sad se vidi kolika je velika brojka od deset na stopedesetisedam (verovatnoća formiranja najjednostavnijeg proteina).
|
Citat:
Panta Ray kaže:
Ovo što sam naveo su naušni dokazi koji pokazuju apsurdnost teorije evolucije, kao nečeg sasvim neodrživog (sa naučne tačke gledišta, druga je stvar politička priroda nastojanja da se ova teorija proglasi jedinom, validnom i čak je zabranjeno uopšte dovoditi je u pitanje jer je postala ideologija!!!).
|
Naravno da ni jedna ideologija nije dobr, svaka dogma je glupost u korenu. Zato je "moj" Darvinizzam samo podrzavanje jedne TEORIJE. A teorija je neshto shto se postavi na osnovu posmatranja i logicnog rasudjivanja pa se posle obara menja i unapredjuje na osnovu jachih dokaza.
Shto se mene tiche Darwinova teorija je nepobitna od onog momenta kada je zivot nastao, a onime pre toga bave se neke druge teorije i nauke..