ALKOHOL
Alkohol se često ne smatra drogom, uglavnom zato što se koristi u društvene i religijske svrhe u većini krajeva sveta. Alkohol je droga, te prinudno i prekomerno pijenje je postalo jedan od ozbiljnijih problema modernog društva. Alkohol koji se pije (naučno poznat kao etilni alkohol ili etanol) se proizvodi fermentacijom ili destilacijom raznih vrsta voća, povrća ili žita. Etanol je sam po sebi čista bezbojna tečnost, a alkoholna pića boju dobiju od raznih aditiva i produkata fermentacije.
Efekti pijenja ne zavise o tipu alkoholnog pića nego o količini konzumiranog alkohola. On se rapidno apsorbira u krvotok iz tankog creva te zatim polaganije iz stomaka i debelog creva. Proporcionalno koncentraciji alkohola u krvotoku on povećava aktivnost u delovima mozga i leđnoj moždini. Koncentracija alkohola u krvi konzumenta ovise o:
količini konzumiranog alkohola u određeno vreme
konzumentovoj kilaži, polu, metabolizmu
tipu i količini hrane u stomaku
Često pijenje u kratkom periodu rezultira mamurlucima, glavoboljama, mučninama i katkad povraćanjem.
Mamurluk nastaje trovanjem alkoholom, te reakcijom tela na njega. Ne postoji niti jedna poznata kura za lečenje mamurluka.
Kombiniranje alkohola s drugim drogama može uzrokovati opasnije i pojačano delovanje tih droga. Mnoge nesreće i smrti su uzrokovane kombinovanjem alkohola i droga. Kanabis, sedativi, barbiturati i pilule za spavanje te antihistamici se ne bi smeli koristiti s alkoholom. Čak i mala količina alkohola u kombinaciji s ovim drogama može naškoditi sposobnostima, kao što je recimo vožnja automobila.
Dugotrajni efekti konzumacije alkohola se mogu pojaviti nakon učestalog konzumiranja tek nekoliko meseci ili godina. Negativni fizički i psihološki efekti hronične konzumacije su brojni i neki od njih čak ugrožavaju život konzumenta. Dugotrajno uzimanje alkohola deluje toksično na organizam, te se mogu pojaviti bolesti jetre, srca i zatrovanja stomaka. Sekundarni efekti su indirektno vezani za hroničnu konzumaciju alkohola, a to su :
gubitak apetita
nedostatak vitamina
infekcije
impotencijom kod muškaraca
neurednom menstruacijom kod žena
Rizik ozbiljnijih oboljenja se povećava s količinom konzumiranog alkohola. Smrtnost kod kroničnih konzumenata je mnogo veća nego kod povremenih. Ljudi koji često piju postaju tolerantniji na mnoge neugodne efekte alkohola, te s povećanom konzumacijom ne budu intoksicirani. Kako oni nastavljaju raditi i dobro su socijalizovani, njihovo pogoršano psihičko stanje ne bude prepoznato sve dok se ne počnu gubiti ili se ne dogodi kakva nesreća ili sl.
Psihološka zavisnost se može pojaviti čak s umerenom dnevnom konzumacijom. Takođe se može pojaviti kod ljudi koji konzumiraju alkohol pri određenim prigodama kao što su društveni događaji. Ova forma ovisnosti upućuje na čežnju za psihološkim efektima alkohola iako on ne uzrokuje ozbiljnu intoksikaciju. Za psihološke ovisnike manjak alkohola uzrokuje laganu teskobu, te paniku.
Fizička zavisnost se uočava kod hroničnih konzumenata. Pošto su se njihova tela navikla na prisutnost alkohola oni pate od kriznih simptoma ako naglo prestanu piti. Krizni simtomi koji se pojavljuju su: nervoza, nesanica, znojenje, gubitak apetita, drhtavica, zbunjenost, halucinacije...
Alkohol i trudnoća
Trudnice koje piju riskiraju da im bebe pate od "fetalnog alkoholnog sindroma". Najozbiljniji od ovih sindroma su mentalna retardacija, prerani porod, razni deformiteti... Rizik se povećava s količinom konzumiranog alkohola.