HEROIN
Znanja o uticaju koji mak I opijum imaju na raspolozenje I ponasanje coveka poznata su od davnina - zapisi stariji od 2500 godina svedoce o koriscenju ovih preparata u medicinske I druge svrhe.
1803. godine iz opijuma je izolovan morfijum - zabluda da ne izaziva zavisnost doprinela je sirenju zloupotrebe I zavisnosti od morfijuma krajem XIX veka. Morfijum je I danas lek izbora u medicinskom tretmanu nekih stanja I obolenja (stanje soka,jaki bolovi I dr. )pa se pod striktnom kontrolom,legalno proizvodi u farmaceutskoj industriji (u obliku tableta I ampula ).
Krajem XIX veka otkriven je heroin - najvise zloupotrebljavani opioid.Dobijen je acetiliranjem morfijuma (diacetilmorfin) I ubrzo je uveden u medicinsku upotrebu,kao sredstvo za suzbijanje asmaticnih napada.Zbog svojih svojstava sve se vise zloupotrebljavao I danas predstavlja opioid cija je zloupotreba najrasirenija I najucestalija.
Medju mladima je postao popularan 60-tih godina ovog veka,kada se pojavio tzv.'hipi' pokret.
1943. u Nemackoj je u labaratorijskim uslovima sintetisan METADON. Iako nastao kao sredstvo protiv bolova,ubrzo bivaju otkrivena I njegova druga svojstva,te I on biva zloupotrebljavan.
Sta je heroin?
Prirodni preparati se dobijaju iz maka (Papaver somniferum album). Zasecanjem caure maka oslobadja se smola, cijom se preradom dobija opijum, odnosno opijumska pogaca, a iz njih, daljom preradom, drugi preparati. Aktivni sastojci maka, prisutni u opijumu, su alkaloidi I ima ih preko 20. Najznacajniji su morfijum, kodein I tabein. Heroin spada u grupu opioida koji imaju depresorno dejstvo na CNS. Opioidi se dele na dve podgrupe:
OPIJATI prirodni I polusintetski preparati (dobijaju se hemijskom preradom prirodnih preparata u labaratoriji). Opijum I caj od makovih caura pradstavljaju prirodne, a morfijum, kodein I heroin najznacajnije polusintetske preparate.
OPOIDI sintetski preparati (metadon,fortral,tramadol I dr.)
Heroin se prizvodi u obliku praha (od braon do bele boje,zavisno od stepena cistoce ), karakteristicnog je mirisa (na mravlju kiselinu).
Nacin uzimanja:
INTRAVENSKO UBRIZGAVANJE - parenteralno (venski,u misic)
SMRKANJE - preko nosa (usmrkivanjem - "snifovanje")
PUSENJE - dejstvo preko pluca
PREKO BUKALNE SLUZNICE - vrlo retko se koristi
Efekti:
Kao model dejstva opijata uzima se dejstvo morfijuma,dok heroin ostvaruje 2,5 puta jace dejstvo.Intravenski unesen morfijum obicno ima tri faze dejstva:
faza udarnog dejstva ("fles") - traje nekoliko minuta
euforicno-meditativna faza
hipnoticka faza
Nekoliko minuta po uzimanju javlja se analgezija,osecanje prijatnosti,sledi stanje pospanosti I opsta usporenost (pokreta, govora, paznje, disanja). Telesne manifestacije su: suvoca usta, suzene zenice, vodnjikavost ociju, crvenilo lica, svrab po telu. Posle i.v. uzimanja heroina karakteristican je "fles" - izuzetno prijatno, orgazmu slicno osecanje, koje traje nekoliko minuta. Dejstvo morfijuma I heroina traje 2 - 6 sati zavisno od preparata. U slucaju uzimanja vece kolicine, dolazi do predoziranja (intoksikacije,"overdose"-u zargonu). Karakteristicna trijada je: koma, tackaste(uske) zenice I depresija disanja. Apstinencijalna kriza se javlja po naglom prestanku visekratnog, hronicnog uzimanja opioida. Posle 8 - 12 sati od poslednjeg uzimanja opioida, javljaju se prve tegobe, koje postaju sve izrazenije i maksimum postizu posle 36 - 48 sati, a zatim postepeno slabe. Kriza prosecno traje 7 - 10 dana, a njeni znaci su :bolovi u celom telu, mucnina I povracanje, proliv, prosirene zenice, pojacano znojenjei sekrecija iz nosa, groznica, drhtavica, uznemirenost, napetost, depresija, itd.
Posledice:
Kod intravenskog uzimanja: razaranje vena, infekcije (HIV, hepatitis I druge krvlju prenosive infekcije).
Kod usmrkavanja: razaranje krvnih sudova u nosu, atrofija nosne sluznice.
Kod pusenja: respiratorne tegobe