COCAINE - KOKAIN
Sta je kokain I kako se koristi?
Kokain je alkaloid dobijen iz lisca ERYTHROXYLON COCA, grma koji raste u Peruu I Boliviji (Juzna Amerika). Spada u grupu stimulansa CNS-a I veoma je adiktivna supstanca, sto znaci da brzo stvara jaku zavisnost. Prvi put je izolovan u drugoj polovini 19. veka, a lisce koke, izvor kokaina, zvace se vec hiljadama godina. Pocetkom 20. veka postao je osnovna stimulativna droga od koje su pravljeni tonici I eliksiri koristeni za lecenje razlicitih bolesti.
Danas je kokain droga drugog stepena, sto znaci da se vrlo cesto zloupotrebljava, ali se koristi I u legalne medicinske svrhe, kao sto je lokalna anestezija kod nekih operacija oka, uha, I grla.
Preparati kokaina se u organizam unose:ORALNO, INTRANAZALNO("usmrkavanje"), INTRAVENSKI ("injiciranje"), I INHALATORNO ("pusenje"). Takodje se moze UTRLJATI u tkivo sluznice.
Na ulici se kokain obicno prodaje kao fini, beli, kristalni prah, koji se u slengu zove "KOKA", "KOKS", "KOKI", "BELO", "LOBE", "SNESKO" itd. Ulicni dileri u kokain dodaju skrob, puder, secer ili droge kao sto je prokain (lokalni anestetik) ili stimulanse kao sto su amfetamini.
Cesto se kokain ili crack, kako bi se smanjili njihovi nezeljeni neprijatni efekti, kombinuju sa heroinom, sto se naziva "SPEED BALL".
Kako kokain ostvaruje svoje dejstvo?
Kokain, kao I razlicite druge opojne droge, deluje na strukture mozga koje, kada su stimulisane, stvaraju osecanje zadovoljstva. To se, pre svega, postize povecanjem aktivnosti DOPAMINSKOG SISTEMA u CNS-u.
U normalnim uslovima, prenosni (presinapticki) neuron otpusta DOPAMIN u sinapsu (mali prostor izmedju dva neurona) gde se on veze za DOPAMINSKE RECEPTORE, koji se nalaze na susednom, prijemnom ( postsinaptickom ) neuronu, prenoseci mu signale. DOPAMIN se iz sinapse vraca u prenosni neuron pomocu specijalizovanog proteina, koji se zove DOPAMINSKI PRENOSNIK.
Kokain, ako je prisutan,zakaci se za dopaminski prenosnik I blokira odlazak dopamina iz sinapse, a to rezultira njegovim nakupljanjem u sinapsi. Ovako nagomilan dopamin konstantno stimulise prijemne neurone, stvarajuci tako euforiju I ostale "prijatne" efekte kokaina.
Kratkorocni efekti kokaina
Efekti koakina nastupaju izuzetno brzo, gotovo odmah po uzimanju, I traju relativno kratko do 60 minuta.
Uzet u MALIM KOLICINAMA ( do 100 mg) kokain stvara osecaj euforije, energicnosti, govorljivosti, povecanog samopostovanja I samosvesti I dolazi do promene u percepciji. Privremeno se smanjuje potreba za hranom I spavanjem. Neki korisnici imaju dozivljaj povisenih mentalnih, intelektualnih sposobnosti.
Duzina trajanja euforicnih efekata zavisi od nacina unosenja kokaina u organizam. Tako, nakon usmrkavanja eufirija pocinje relativno sporo, ali traje 15 - 30 minuta, dok kod pusenja euforija traje 5 - 10 minuta.
Kratkorocni fizicki efekti kokaina ukljucuju: suzavanje krvnih sudova, ubrzan rad srca ( tahikardija ), povisen krvni pritisak ( hipertenzija ), prosirene zenice, povisenu telesnu temperaturu, depresiju disanja, aritmiju.
VECE KOLICINE kokaina (nekoliko stotina mg I vise ) mogu intenzivirati osecanje euforije, ali I takodje mogu dovesti do bizarnog, nestalozenog I nasilnog ponasanja. Korisnik je ekstremno agitiran, razdrazljiv, oseca drhtavicu, vrtoglavicu, grceve u misicima, paranoju. Mogu se javiti I vidne I taktilne halucinacije, kao sto su liliputanaske halucinacije ( mikropsije ) I insekti pod kozom ( hapticke halucinacije ). U retkim slucajevima moze doci do iznenadne smrti, zbog prestanka rada srca ili depresije disanja.
Dugorocni efekti kokaina i medicinske komplikacije zbog zloupotrebe kokaina
Najcesce medicinske komplikacije koje nastaju zbog zloupotrebe kokaina su : KARDIOVASKULARNI PROBLEMI (Aritmija, srcani udar ), RESPIRATORNI PROBLEMI ( bol u grudima,prestanak disanja ), NEUROLOSKI PROBLEMI (Mozdani udar, napadi glavobolje ), STOMACNI PROBLEMI (Bolovi u abdomenu,mucnina ). Razliciti nacini uzimanja kokaina mogu jos izazvatispecificne komplikacije.
Tako kod USMRKAVANJA moze doci do gubitka cula mirisa, krvarenja iz nosa, otezanog gutanja, promuklosti, nadrazenosti pa rupture nazalnog septuma, hronicnog zapaljenja, curenja iz nosa. Unosenje NA USTA moze uzrokovati tesku crevnu gangrenu, a INTRAVENSKA APLIKACIJA ostavlja tragove uboda, najcesce na podlakticama, a takodje se mogu javiti I alergijske reakcije kako na sam kokain, tako I na neke dodatke koji se nalaze u ulicnom kokainu, sto u tezim slucajevima moze dovesti I do smrti.
Kokain smanjuje potrebu za hranom, gubi se apetit, sto kod hronicne upotrebe dovodi do velikog gubitka na tezini. Kao posledica dugotrajnog uzimanja kokaina javlja se impotencija pa je paradoksalno da se kokain uzima radi povecanja seksualne moci. Kombinacija kokaina I alkohola je najcesca kombinacija psihoaktivnih supstanci koja dovodi do smrti. Kada se one kombinuju, telo ih pretvara u COCAETHYLENE, ciji efekti traju duze I toksicniji su nego svaka od ovih supstanci posebno.
Zloupotreba kokaina I drugi problemi
Korisnici kokaina, posebno oni koji ga unose intravenski, spadaju u grupu sa visokim rizikom u odnosu na zarazu HIV-om I HEPATITISOM B I C. Do sirenja ovih infekcija medju korisnicima, dolazi, pre svega, zajednickom upotrebom kontaminiranih igala I ostalog pribora, a HIV se moze preneti I vertikalno, sa HIV-pozitivne majke na plod. Znacajna su I druga rizicna ponasanja vezana za konzumiranje droge: donosenje odluka pod dejstvom supstance - seks bez zastite, prostituisanje za drogu I dr..
Jos uvek nisu poznate sve posledice koje bebe mogu imati zbog izlozenosti drogama u prenatalnom periodu, ali najcesce se takva deca prevremeno radjaju, zaostaju u rastu I razvoju, laksa su I kraca od drugih beba I imaju manju glavu. Pre desetak godina tzv. "CRACK BEBE" ili bebe koje su rodile majke koje su uzimale kokain u toku trudnoce, mnogi su smatrali izgubljenom generacijom, ali kasnije se pokazalo da se vecina ovih beba dosta dobro oporavila. Ipak, izlozenost fetusa kokainu tokom razvoja moze dovesti do neznatnih ali znacajnih teskoca kasnije, pogotovo u domenu ponasanja u skolskom periodu, kao npr. Nemogucnost odrzavanja paznje I dugotrajne koncentracije.
Detekcija kokaina - droga testovi
Da li je neko konzumirao kokain moze se otkriti pregledom urina. Period detekcije u urinu je 48 - 72 h posle upotrebe kokaina. Eliminacija kokaina pretezno je kontrolisana njegovom biotransformacijom.Veoma mala koncentracija kokaina moze biti detektovana u prvih nekoliko sati,ali BENZOYLECGONINE ( hidroliticki produkt degradacije ) perzistira u urinu u detektabilnoj koncentraciji 48 h. Dugotrajni uzivaoci mogu imati trag kokainskog ostatka duze od standardna tri dana.Standardni testovi predstavljaju kvalitativni imunoesej za detekciju BENZOYLECGONINA u urinu. Granicna koncentracija je 300 ng/ml.
Lecenje kokainske zavisnosti
Lecenje kokainske zavisnosti je mukotrpno I dugotrajno.Osobe se retko dobrovoljno javljaju za pomoc I cesto brzo prekidaju lecenje zbog "pozitivnih" dozivljaja pod dejstvom kokaina. Plan lecenja kokainske zavisnosti mora da obuhvati PSIHOBIOLOSKE, SOCIJALNE I FARMAKOLOSKE aspekte zloupotrebe droga. Cesto je neophodna hospitalizacija da bi se osoba odvojila od sredine u kojoj je zapocela I nastavila da uzima kokain. Pored individualne I grupne psihoterapije efikasna je porodicna terapija. U nekim slucajevima neophodna je I primena psihofarmaka, u cilju uklanjanja tegoba I smirivanja pacijenta.