Manastir BLAGOVEŠTENJE Rudničko
Pouzdanih podataka o nastanku manastira nema. Smatra se da je manastirska crkva izgrađena u 14. veku u doba kneza Lazara kada je on osvojio Rudnik od župana Nikole Altomanovića i uspostavio zapadne granice svoje države. Ktitor manastira je nepoznati tadašnji vlastelin.
U manastirskoj brošuri se manastir označava kao jedan od najznačajnijih srednjevekovnih manastira u Srbiji. Tu se navodi i predanje da je manastir podignut krajem XIII v. za vreme kraljla Dragutina kada je ovaj deo ušao u sastav srpske države. Ako je manastir zaista bio osnovan tada, onda je po svemu sudeći u u ratovima tokom XIV veka razoren, da bi krajem XIV v. bio ponovo podignut u vreme Despota Stefana Lazarevića oko 1400-te godine.
Stara manastirska crkva je skromna jednobrodna gradjevina sa niskom polukružnom apsidom na istočnoj strani. Posvećena je Svetim Blagovetima.
Prema turskim popisima manastir se pominje 1476, 1516. i 1525. godine.
Bolja vremena za manastir dolaze obnovom Pećke patrijaršije 1557. godine kada je manastir i obnovljen. Crkva je prezidana, dozidana nesrazmerno visoka priprata a iznad naosa podignut tavan - skrivnica - u koji je kasnije, u vreme Prvog srpskog ustanka, Karađorđe krio barut i tu su se okupljali srpski ustanici. To je bilo prilično sigurno sklonište jer Turci, po pravilu, nisu ulazili u bogomolje.
U ovom manastiru posle povratka u Srbiju Karađorđe se javno pokajao za oceubistvo i od igumana Grigorija dobio oproštaj greha.
Između dva ustanka u Blagoveštenju je održan sabor srpskih glavara među kojima je bio i Miloš Obrenović. Odatle je ruskom caru Aleksandru Prvom poslato pismo sa molbom za pomoć.
Novembra 1826. u Blagoveštenje Rudničko stigao je i Joakim Vujić koji je po nalogu kneza Miloša Obrenovića opisivao 'drevnosti i retkosti' po tada još poluslobodnoj Srbiji. Tada je zabeležio koliko manastir plaća turskom spahiji
Sredinom 19. veka manastir je dobio sadašnji izgled: sazidan je obiman zid oko hrama i konaka koji su temeljno obnovljeni. Velika trospratna zvonara je podignuta 1844.
Ploča pored ulaza u manastir. Koliko razaznajem govori o obnovi manastira 1841. u vreme Kneza Miloša Obrenovića.
Za vreme drugog svetskog rata Nemci su u kaznenoj ekspediciji porušili konake koji su obnovljeni 1960. godine. Južno od manastira u njegovom podnožju na izvoru Svetinji podignuta je devedesetih godina kapela posvećena Svetoj Petki.
Manastirski kompleks se sastoji od crkve sa zvonikom, trpezarije, tri konaka i pomoćnih zgrada elipsasto opasanih visokim kamenim zidom. Jedini ulaz je na južnoj strani.
U crkvi se nalaze tri sloja živopisa. Za prvi se još ne zna kada je nastao. Drugi je naslikan krajem 14. veka a treći početkom 17. veka. Tek 1981. godine otkriveni su veliki delovi najstarijih zidnih slika od kojih se izdvaja kompozicija strašnog suda sa predstavom Hrista, Bogorodice, svetog Jovana Krstitelja i dva bela anđela.
Fotografije fresaka su iz knjižice o manastiru Sretena Petkovića.
Ikonostas u crkvi ima posebnu vrednost.
Monahinja mi je nekako dopustila da napravim jedan snimak pa sam nastojao da se pored krsta vidi i što više fresaka. Najsličniji krst sam video u manastiru Morača i nešto manji u manastiru Sv. Trojice u Pljevljima.
Izdvaja se monumentalni duborezni krst sa oslikanim raspećem iz kraja XVI veka. Radio ga je ikonopisac Andrija Rajčević i to za daleko veću crkvu pa je prilikom postavljanja morao da se skrati sa donje strane.
U 18. veku u manastirskim konacima radila je jedna od najstarijih škola u Srbiji.
U manastiru se nalazi i čudotvorna ikona presvete Bogorodice i grob arhimandrita Vasilija na kome se isceljuju umobolni.
Sa spoljne manastirskih zidina je nedavno postavljena bista Šumadijskog episkopa Save pored obnovljene česme.
Manastir ima i zlatan krst poklon kneza Miloša u spomen na Svetoandrejsku skupštinu 1858. godine i nekoliko vrednih rukopisa jer je tu nekada bila prepisivačka radionica sa bibliotekom.
Sve četiri manastirske crkve pod Rudnikom imaju masivne i neproporcionalno velike kule-zvonare. Očigledno je da su bile namenjene i odbrani.
Manastirska slava je Preobraženje Gospodnje (19 avgust). Manastir je aktivan i o njemu brinu monahinje.
Do manastira se stiže iz sela Stragari koje je na putu Kragujevac - Topola preko Šatornje.