Lepi Dunav, Kusta, Miloš Branković, princ i Pikaso
Na ovogodišnjem Festu, beogradskoj međunarodnoj filmskoj manifestaciji koja će biti održana od 22. februara do 2. marta, biće prikazana i četiri domaća igrana filma, kao i jedan dokumentarni. Film Darka Bajića
Na lepom plavom Dunavu premijerno će biti prikazan na zatvaranju Festa, 2. marta u Velikoj sali beogradskog Centra "Sava". Bajićev film, kako beleži Beta, sadrži elemente mjuzikla i prikazuje događaje na luksuznom brodu na kome iscrpljeni, nesrećni i frustrirani ljudi iz zemalja zapadne Evrope dolaze da se opuste i sklapaju poslove uz alkohol, zabavu i seks, a, s druge strane, mlada istočnoevropska posada pokušava da zaradi dovoljno novca da pobegne od svojih malih, beznačajnih života. U filmu igraju: Miki Manojlović, Branislav Lečić, Dragan Nikolić, Goran Jevtić, Ivan Bosiljčić, Ana Franić, Bojana Maljević, Aleksandar Lazić i Jelena Gavrilović, kao i Tim Sejfi, Majkl Picirili, Ursula Gotvald, Sara Lavinija-Smidbauer i Kornelija de Pablos.
Drugi domaći film koji će videti ovogodišnja festovska publika jeste
Zavet reditelja Emira Kusturice. Film će biti prikazan 27. februara u Centru "Sava" u okviru programa igranih filmova "Horizonti". Kusturičin najnoviji film premijerno je prikazan na Prvom filmskom festivalu Srbije u Novom Sadu, a nakon toga i na nedavnom "Kustendorfu" u programskoj celini "Savremene autorske tendencije". Emir Kusturica je povodom projekcije filma Zavet na konferenciji za novinare u Drvengradu rekao da taj film definitivno neće biti distribuiran u bioskopima u Srbiji (kao ni u Bosni i Hercegovini), "jer je stanje u bioskopima u Srbiji neprihvatljivo". Prema njegovim rečima, Zavet će biti prikazivan jedino u bioskopu "Stenli Kjubrik" u Drvengradu, i to narednih nekoliko godina.
U okviru festovskog takmičarskog programa "Evropa van Evrope", koji je uveden s ciljem da predstavi kinematografiju evropskih zemalja koje nisu članice Evropske unije, biće prikazan
Film o Milošu Brankoviću reditelja Nebojše Radosavljevića. Glavne uloge u filmu, koji se na ovogodišnjem Festu takmiči s još sedam filmova iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Turske, Rusije i Gruzije, tumače Miloš Vlalukin, Jovana Stipić, Nebojša Milovanović, Nada Šargin, Petar Božović i Boris Komnenić. Film će pred festovskom publikom biti prikazan 1. marta u dvorani Doma sindikata. Film o Milošu Brankoviću donosi priču o zločinu, kazni i pravdi. Ova poslednja, navodno, najveći je gubitnik. Miloš Branković je običan mlad čovek koji "samo želi da bude uspešan arhitekta i da voli Aleksandru". Međutim, ničim neizazvano postaje žrtva prevare i predmet maltretiranja ulične bande. Život mu se uskoro pretvara u pravu noćnu moru...
Tokom Festa će u Domu sindikata biti viđen i film Marka Kostića
Princ od papira, koji je 2005. godine proglašen za najbolji domaći kratki igrani film 52. beogradskog festivala kratkometražnog i dokumentarnog filma, nakon čega su producent i autorski tim odlučili da dosnime materijal, tako da sada film umesto 12 traje 78 minuta. Film Marka Kostića svrstan je u programsku celinu Festa "Horizonti". Uloge u njemu tumače Milica Spasojević, Stefan Lazarević, Milica Mihajlović i Goran Radaković. Film će, kako se najavljuje, imati jednu matine projekciju u Domu sindikata već prve festivalske subote, 23. februara. U filmu, Julija živi s roditeljima koji je mnogo vole i pomalo zanemaruju. Jednog dana, ostavši sama kod kuće, Julija pušta sumnjivog anketara Nikolu. On pokušava da krade, ali kad ga Julija spreči, oni se sprijatelje. Na rastanku mu pokloni mamine minđuše i tatin pasoš, što šest meseci kasnije dovodi porodicu u opasnost. Uz pomoć druga Pegija i neobične bake Eme, Julija pokušava da nađe Nikolu...
Konačno, u okviru programa "Činjenice i slagalice", na ovogodišnjem Festu biće prikazan i domaći dokumentarni film
Pikaso: Putovanje u prijateljstvo reditelja Milana Kilibarde. Festovska projekcija tog ostvarenja zakazana je za 26. februar u dvorani beogradskog Kulturnog centra. Film Pikaso: Putovanje u prijateljstvo produkciono je skroman i nepretenciozan film. Kako se najavljuje, urađen je bez novca, uz malu pomoć prijatelja i zbog toga nosi jednu univerzalnu poruku prijateljstva. Kilibarda je bio u prilici da zabeleži Pikasovu izložbu u Nici na kojoj su neki eksponati izloženi prvi put (Zahvaljujući kustosu muzeja Frederiku Balesteru, upoznaćemo Pikasa na jedan intimniji način, kroz saradnju i druženje s prijateljima, odnosno ženama koje su bile inspiracija za njegovo stvaralaštvo...).
Preuzeto sa neta