Tema: Cvet
Pregled pojedinačne poruke
Odgovor: Cvet
staro
  (#3 (permalink))
silvia
Moderator
silvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimumsilvia je dostigao maksimum
 
Avatar od  silvia
 
Offline
Poruke: 7,413
Član od: 01.11.2006.
Poslednji login: juče 22:19
Pol: Žensko
Godine: 30
Lokacija: Srce Vojvodine
Odgovor: Cvet - 15.04.2007, 15:21

Fertilni cvetni listići

Svaka vrsta biljke ima cvetove prilično strogo određenih osobina, kao što su veličina, oblik, boja i raspored listića, što omogućuje polinatoru da prepozna vrstu koju treba da opraši. To je veoma važno jer će do oplođenja doći samo ako polen jednog cveta dođe na žig tučka cveta iste vrste.

Prašnici su delovi cveta u kojima se obrazuje polenov prah (polenova zrna). Skup svih prašnika jednog cveta naziva se andreceum.

Cvetovi koji nemaju prašnike su jednopolni – ženski cvetovi, a oni koji imaju samo prašnike su jednopolni – muški cvetovi.

Prašnik se sastoji od:

*prašničkog konca (filamentum) i
*prašnice (antera).

Prašnički konac na vrhu nosi prašnicu. Prašnica se sastoji od dve poluantere (thecae), koje su međusobno razdvojene tkivom, spojnicom (konektiv). Svaka teka ima po dve polenove kesice, u kojima se stvara polen.


Rudbeckia fulgidaPolenovo zrno nastaje prvo mejotičkim, a zatim i mitotičkim deobama pa se kao rezultat toga stvara polenovo zrno koje ima dve ćelije: vegetativnu i generativnu. Zid polenovog zrna ima dva sloja intinu (unutrašnji) i egzinu (spoljašnji). Na egzini se nalaze različite skulpture koje su specifične za svaku vrstu biljaka. Polen se oslobađa pucanjem zida antera, kao prah, svako zrno ispada posebno.

Tučak je izgrađen od oplodnih listića koji su međusobno srasli, tako da u unutrašnjosti zatvaraju šupljinu. U toj šupljini, kao u vlažnoj komori, nalaze se semeni zameci. Funkcija tučka je da zaštiti semene zametke od isušivanja, što je , između ostalog, omogućilo skrivenosemenicama da žive u sušnim predelima.

Kod većine biljaka, na tučku se razlikuju tri dela:

*žig (cvet),
*stubić (cvet) i
*plodnik.

Žig je na vrhu tučka i često je hrapav i lepljiv pa se za njega lako lepe polenova zrna. Na žigu polenova zrna dobijaju podsticaj da klijaju u polenovu cev. Žig se naniže sužava u stubić kroz koji prolazi polenova cev na putu do plodnika. Stubić postavlja žig u najpovoljniji položaj. Plodnik je donji, prošireni deo tučka u kome su smešteni semeni zameci.

Tučak je izgrađen od jednog ili više oplodnih listića (karpeli). Oplodni listići stvaraju i štite semene zametke. Skup svih oplodnih listića u jednom cvetu naziva se gineceum (gynoeceum).


1- prašnici; 2- tučak

Prema broju oplodnih listića koji grade cvet razlikuju se dve osnovne vrste cvetova
*monokarpni
*polikarpni.

U zavisnosti od položaja plodnika prema ostalim delovima cveta, razlikuju se:

*natcvetni,
*sretcvetni i
*potcvetni plodnik.

Natcvetni plodnik je kada su drugi delovi cveta pričvršćeni ispod njega. Sretcvetan plodnik opkoljava izdubljena cvetna loža koja ne srasta sa zidom plodnika. Potcvetan plodnik je opkoljen izdubljenom cvetnom ložom koja srasta sa njime, tako da su ostali cvetni delovi pričvršćeni iznad plodnika.

Dvojno oplođenje cvetnica

Semeni zametak se razvija u plodniku i iz njega posle oplođenja nastaje seme. Deo plodnika za koga je pričvršćen (jedan ili više) semeni zametak naziva se placenta. Sastoji se od nucelusa (unutrašnji deo) i jedan ili dva omotača (integumenti) koji ga obavijaju. Integumenti ne zatvaraju potpuno nucelus, već na vrhu ostaje otvor – mikropila. U nucelusu se obrazuje embrionova kesica. Iz nucelusa se izdvoji jedna ćelija, koja se deli mejozom dajući haploidne ćelije. Jedro jedne od tih ćelija se dalje tri puta mitotički deli čime nastane 8 jedara. Jedra se grupišu tako da se na krajevima nalaze po tri, a u sredini su dva jedra. Oko jadara se obrazuju ćelijski zidovi tako da nastane 7 ćelija (jedna, ona u centru, je sa dva jedra). Tri ćelije na jednom kraju embrionove kesice su antipode, tri na drugom grade jajni aparat (jajna ćelija i dve sinergide), a u sredini je ćelija sa dva jedra nazvana centralna ćelija embrionove kesice.


Polenova zrna na različite načine dospevaju na žig tučka i to predtsvalja oprašivanje . Tu prvo upijaju vodu, a zatim luče proteine koji služe za prepoznavanje vrste (ti proteini izazivaju alergijske reakcije kod ljudi - polenska kijavica). Ukoliko se polen nađe na cvetu druge vrste, tada on ne klija.

Polenovo zrno zatim klija u polenovu cev koja prodire kroz stubić tučka ka plodniku. Za to vreme se generativna ćelija podeli na dve spermatične ćelije. Polenova cev prolazi kroz mikropilu semenog zametka i spermatične ćelije se oslobađaju u embrionovoj kesici. Jedna spermatična ćelija se spoji sa jajnom ćelijom dajući zigot, a druga sa centralnom ćelijom. Tako, nastaju diploidan zigot (2n) i triploidna ćelija (3n), koja je posledica spajanja centralne ćelije (2n) i spermatične ćelije (n). Deobom te triploidne ćelije nastaje endosperm, hranljivo tkivo za ishranu klice (embriona).

vikipedija


Ono što može i biti i ne biti uvek se, na kraju krajeva, pokori onome što mora biti.
   
Odgovor sa citatom Povratak na vrh stranice